′Rusi nas guraju u NATO′ | Politika | DW | 18.04.2015
  1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Politika

'Rusi nas guraju u NATO'

Finska ove nedjelje (18.4.) bira novi parlament. Osim gospodarstva je važno pitanje i straha od Rusije. S jedne strane je i Finska pogođena sankcijama, ali sve su glasnija i mišljenja kako neutralna Finska treba u NATO.

Prema posljednjim ispitivanjima javnog mnijenja, Finci nisu zadovoljni trenutnim konzervativnim premijerom Alexanderom Stubbom. Finska za sobom ima dvije godine recesije, a onda jednu godinu stagnacije. Reforme koje je Stubb najavljivao očito nisu dale rezultate i nekadašnji primjerni član zone eura ima velikih problema. Stagnacija koncerna Nokia ostavila je mnogo ljudi bez posla, a i industrija papira - tradicionalno uporište finskog gospodarstva, prolazi teške dane. Jer u naše elektroničko doba se i papir sve manje traži.

EU Gipfel Brüssel 16.7.2014 Stubb

Prognoze za Stubba nisu dobre.

Tako prognoze Stubbovoj Stranci nacionalne koalicije daju 17% glasova koliko bi mogli osvojiti i socijaldemokrati. Nešto manje, oko 16,7% bi mogla osvojiti nacionalistička stranka "Pravi Finci", ali favorit je na izborima Stranka centra Juhe Sipliäe kojoj ispitivanja daju 23% glasova. Sipliä je i sam poduzetnik iz informatičkog sektora i obećava značajne reforme. Ali i kod gospodarstva se nameće pitanje odnosa prema, nakon Europske unije, najvažnijem gospodarskom partneru Finske: prema Rusiji.

Sipliä bi sa Moskvom rado postigao bilateralni sporazum i obnovio poslovne odnose sa svojim velikim susjednom na jugu. Ali obzirom na zbivanja u Ukrajini, agresivna ruska politika niti Fince ne ostavlja ravnodušnima. Utoliko se vode i rasprave da li da Finska odustane od svoje neutralnosti i pristupi NATO-savezu.

Sovjetsko-Finski rat 1939.

Finci su u ratu sa Sovjetima izgubili velika područja, ali ipak nikad nisu bili pod okupacijom.

Vojnici žele, građani ponosni na neutralnost

Danska, Norveška i Island mogu računati na pomoć svojih vojnih, ali Švedska i Finska su još uvijek neutralne. Finska vojska se tu ne osjeća ugodno: još prije godinu dana se čak dvije trećine finskih časnika izjasnilo za pristupanje Sjevernoatlantskom obrambenom savezu, a tome su skloni i neki političari. Ipak su i oni suzdržani u takvim najavama jer je 57% građana Finske ponosno na svoju neutralnost i ne želi biti članom NATO-a.

Nils Torvalds je liberalni zastupnik u Europskom parlamentu i objašnjava taj ponos svojih zemljaka: "Mi smo bili jedina zemlja u Drugom svjetskom ratu koja se borila protiv Sovjetskog Saveza i nakon toga ostala neovisna. Nikad nismo bili okupirani. Svi ostali su bili u nekom obliku pod sovjetskom okupacijom, uključujući i Njemačku." Doduše, u tom ratu je Finska izgubila velik dio svog područja, ali i to izvojevano primirje sa Moskvom još uvijek izaziva ponos Finaca.

No nakon Krima i zbivanja u Ukrajini, Torvarld smatra da se raspoloženje mijenja: "Ako Rusija u slijedeće četiri godine nastavi s takvom agresivnom politikom kakvu je vodila proteklih godina, onda će nas upravo natjerati u članstvo NATO-a." Finska doduše ne vjeruje da bi joj Rusija doista vojno zaprijetila, ali to je pitanje i sigurnosti čitave Europe: "Čak i ako mi u Finskoj ne osjećamo opasnost, shvaćamo da raste napetost zbog moguće buduće ruske vanjske politike", kaže finski europski zastupnik.

Finnland Militär

Među finskim vojnicima ima mnogo više pristaša NATO-u. Makar ne misle da im prijeti vojna intervencija, gotovo je svakodnevnica da ruski zrakoplovi i mornarica prodiru u prostor Finske.

Oporbeni čelnik i favorit Sipliä nije sklon pristupanju Finske u NATO dok je trenutni premijer Stubb skloniji i takvoj integraciji sa ostatkom Europe. Finska je već članica Partnerstva za mir, a sudjelovala je i u misiji u Afganistanu. Iz Moskve su se već i čula glasna upozorenja kako su takva razmišljanja Finaca o NATO-u "predmet osobito velike zabrinutosti" za Kremlj.

S druge strane, takve prijetnje su barem kod premijera Stubba izazvale posve suprotni učinak: na finskom radiju je to nazvao "zveckanje oružjem" Moskve i neće dopustiti da to utječe na odluku Helsinkija. "Niti jedna druga zemlja ne može uložiti veto na odluku koju će donijeti Finska", izjavio je Stubb.

Reklama
default

Kako se raspala Jugoslavija?

Ratna dešavanja koja su pratila raspad SFRJ bila su razorna za region. Novonastale države izlaz iz krize vide u ulasku u EU. Jedan od uslova za brže eurointegracije, koji stiže iz Brisela, jeste regionalna saradnja.