Rumunija: „Suđenje vijeka“ se ponovo pokreće | Politika | DW | 11.08.2022
  1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages
Reklama

SUOČAVANJE S PROŠLOŠĆU

Rumunija: „Suđenje vijeka“ se ponovo pokreće

Rumunski vojni državni tužilac je ponovo podigao optužnicu protiv bivšeg predsjednika Jona Ilijeskua. Optužen je za zločine protiv čovječnosti tokom krvave decembarske revolucije u Rumuniji 1989.

Jon Ilijesku

Jon Ilijesku

Rumunija je bila posljednja komunistička zemlja u srednjoj i istočnoj Evropi, koju je 1989. zahvatio talas političkih promjena. U decembru te godine su sve ostale bivše satelitske zemlje Sovjetskog saveza ubrzano prenosile moć na višepartijske sisteme, a u Rumuniji su ubijene na stotine nevinih ljudi koji su demonstrirali protiv komunističkog režima. Zvanični izvještaji govore o 1.116 žena i muškaraca koji su ubijeni u pucnjavi uoči bijega diktatorskog para Čaušesku, ali – i poslije toga. Čak 80 odsto žrtava je zabilježeno nakon pada diktature, kada je u Bukureštu i dobrom dijelu zemlje nova politička garnitura preuzela vlast. Jezgro te garniture sačinjavali su aparatčici na brzinu raspuštene komunističke partije i ozloglašene tajne službe Sekuritate.

Katalin Ređa je imao 20 godina kada je u Temišvaru 16. decembra 1989. izbila revolucija šireći se onda na cijelu zemlju. Tadašnji student danas ogorčeno konstatuje da su on i njegovi saborci prevareni: “Izgledalo nam je da je revolucija nakon pada Čaušeskua 22. decembra pobijedila. Nikako! Još se danima pucalo iz svih cijevi. Sada znamo da je neprijatelj sjedio u vrhu novog političkog rukovodstva“, rekao je on.

Rumänien | Revolution in Temeswar Dezember 1989

Kada je izbila revolucija u Temišvaru, Katalin Ređa (lijevo) je imao 20 godina

Tri decenije zbunjenosti

Sada, soro 33 godine poslije krvavih događaja, ponovo se sudi prvom postkomunističkom predsjedniku zemlje Jonu Ilijeskuu i još dvojici tadašnjih aktera. Optuženi su za zločine protiv čovječnosti. Rumunski vojni državni tužilac je preradio optužnicu koja je 2021. bila odbačena zbog proceduralnih grešaka. Navodno su greške otklonjene. Pored Ilijeskua optuženi su i bivši zamjenik premijera Đelu Vojkan Vojkulesku kao i bivši general i šef ratnog vazduhoplovstva Josif Rus.

Ilijesku je optužen za to da je kao šef države i vrhovni zapovjednik ali i čovjek na čelu Saveta Fronta nacionalnog spasa sistematski dovodio javnost u zabludu kako bi sačuvao tek osvojenu vlast. To je prema optužnici izazvalo „opštu psihozu terorizma“ u kojoj je došlo do raznih oružanih obračuna. Do 30. Decembra 1989 ubijeno je 857 ljudi, 2.382 je povređeno, u 585 slučajeva došlo je do nezakonitog oduzimanja slobode i kršenja međunarodnopravnih normi. Druga dva optuženika su svojim naređenjima sprovodili te operacije.

Istraga se odugovlačila, neka krivična djela nisu postojala u rumunskom krivičnom zakoniku. Postupak je obustavljan i nastavljan. Evropski sud za ljudska prava je više puta kaznio Rumuniju zbog odugovlačenja.

„Zločin protiv čovječnosti“

Na osnovu pritiska Evropskog suda za ljudska prava proces je ponovo pokrenut 2016, ali je ubrzo ponovo stavljen na led. Tadašnji državni tužilac Bogdan Liku je priznao da u vojnom tužilaštvu nije postojao interes da se pokrene sudski proces u kojem bi „bitni aspekti“ decembarskih događaja bili rasvijetljeni. Zašto?

Đermina Nagat, direktorica institucije koja upravlja arhivom tajne službe CNSAS, smatra da je odgovor u načinu na koji je nastala demokratska država poslije 1989: „Imali smo politički zaostalu državu koja se teško prestrojavala na demokratiju.

Pravosuđe je bilo pod punom političkom kontrolom i nije se moglo reformisati preko noći. Sistem pun korupcije i nepotizma doveo je do ovog ogromnog odgađanja“. Ona dodaje da je to razlog za trodecenijsko trajanje procesa. Dokazi su nestajali i uništavani, neki počinioci i svjedoci su u međuvremenu umrli.

Tek je ponovno pokretanje postupka godine 2021. omogućilo podizanje optužnice. Državna tužiteljka Gabrijela Skuta kaže da je istraga potvrdila postojanje zločina protiv čovječnosti: „Jedinstvenost istrage se sastoji u tome da se svi zločini protiv čovječnosti nisu mogli podvesti pod jedan kao poreska prevara, korupcija ili neki zločin po opštoj pravnoj regulativi“. Ona je objasnila da su sva pojedinačna krivična djela kao i ličnosti koje su poslije pada diktature preuzeli liderstvo a time i odgovornost u državi pomno ispitani i sve je pedatno zabilježeno u optužnici.

Die rumänische Revolution von 1989

24. decembar 1989: tenkovi u Bukureštu

Udžbeničko dovođenje u zabludu

„Niko ne tvrdi da je Ilijesku izašao na ulicu da ubija ljude“, objašnjava Katalin Pitu, koji je na čelu vojnog tužilaštva. On dodaje da se može ubijati na različite načine, pa je Ilijesku u svojim televizijskim nastupima kao novi državnik, a time i kao zapovjednik oružanih snaga, sistematski manipulisao javnošću dovodeći je u zabludu. Namjerno je preuveličavao opasnost od terorizma, izazivajući opštu psihozu, koja je dovela do oružanih sukoba i poslije pada diktature. On tvrdi da to dovođenje u zabludu nije bilo slučajno već da je sprovedeno „kao u udžbeniku“. Rezultat istrage glasi: „Teroristi“ o kojima je govorio Ilijesku nikada nisu postojali. Isto tako, jasno su imenovani krivci dezinformacione kampanje – Ilijesku i njegova klika.

Ovaj sudski proces će biti veliki ispit za rumunsko pravosuđa. Ali, niko ne može da kaže koliko će vremena proteći do izricanja presude. Tadašnji revolucionar Katalin Ređa kaže da proces mora brzo da se okonča presudama: “Čak i desetogodišnje dijete razumije optužnicu“, kaže on ironično. Za njega nije najvažnija kazna za devedesetdvogodišnjeg Ilijeskua. Prema njemu, važno je za vjerodostojnost rumunskih istorijskih hronika da Ilijesku u istorijske udžbenike uđe kao zločinac, a ne kao junak.

Rumunjska: lažni revolucionari i prave mirovine

Pratite nas i na Facebooku, na Twitteru, na YouTube, kao i na našem nalogu na Instagramu

Audio i video zapisi na tu temu