Rumunija i Bugarska potpisale sporazume sa EU -članstvo uz uvjete

Za Bugarsku i Rumuniju potpisivanje sporazuma znači ispunjenje davnog sna. Nakon desetljeća komunistričke diktature i 15 godina teškog procesa demokratizacije, obje su zemlje konačno dospjele u Evropu.

Za EU nije bilo niakve alternative pristupu, iako će integracija dva siromašna naroda značiti veliki izazov. Ako bi se cijenilo samo prema strogim privrednim i tehničkim mjerilima, pristup bi se morao zaustaviti. Ipak, radi se prije svega o političkom signalu upućenom Bugarskoj i Rumuniji da se njihov put, uprkos mnogim manjkavostima isplatio, i da su obje zemlje dobro došle u EU.

Potpisivanje sporazuma treba vladama u Sofiji i Bukureštu biti poticaj da dosljedno nastave sa reformama i da se ošto suprotstave „kulturi korupcije“.

Da se ponovo odgodio pistup Uniji, 30 miliona ljudi u Rumuniji i Bugarskoj bilo bi s pravom razočarano , a vlade bi zapale u nevolje.

Prvobitno su obje zemlje trebale biti primljene u članstvo zajedno sa ostalim bivšim zemljama istočnog bloka, prošle godine. Ali, nakon višegodišnjih priprema bilo je jasno da , prije svega Rumuniji treba više vremena, mada je Bugarska bila ispunila svoje uvjete.

Problemi ni do danas nisu ni u kojem slučaju riješeni. Kako nadležni komesar EU, tako i Evropski parlament, odlučili su uz velika razmišljanja odluku da se Bugarskoj i Rumuniji omogući pristup 1. januara 2007. Potrebno je izvršiti reforme pravosudja. Korupcija je ogroman problem.

Zbog toga je EU po prvi puta u sporazume o pristupu ugradila klauzulu koja omogućava odlaganje članstva za godinu dana, ukoliko se ne utvrdi napredak.

Integracija Bugarske i Rumunije, koje će EU koštati više od 40 milijardi eura, predstavlja snažan finansijski izazov.

Istovremeno, putem mehanizma učlanjenja , Unija daje primjer narednim kandatima sa područja zapadnog Balkana i Turskoj. Poruka glasi, da će obećanja iz Brisela i prijestolnica starih članica ubuduće biti manje velikodušna, a zrelost za članstvo kritičnije ocjenjivana.

To bi moglo za, bivše ratom zahvaćene zemlje, kao što su Hrvatska, Srbija-Crna Gora i Bosna i Hercegovina značiti da ulazak u Evropski klub nije tako daleko, ukoliko prije svega ispune svoje obaveze saradnje sa Haškim Tribunalom .