Rumuni pred odlukom

Rezultati prvog kruga predsjedničkih izbora - 32,4 odsto za Trajana Baseskua i 31,2 odsto za Mirčea Džoanu – polarizovali su političku klasu u Rumuniji i djelimično radikalizovali birače. Sa jedne strane je Demokratska liberalna partija (PDL) i njen kandidat, sadašnji predsednik Trajan Basesku. Njegovi protivnici strahuju da bi konzervativna PDL i Basesku u slučaju pobjede mogli da preuzmu kompletnu kontrolu nad politikom i privredom.

Sa druge strane je Mirčea Džoana, trenutno predsednik Senata i šef bivših komunista okupljenih u Socialdemokratskoj - PSD. Njemu se zamjera da je protivnik reformi. Njegovu kandidaturu u međuvremenu podržava široki savez čiji je cilj da Basesku ode sa vlasti. Najpoznatiji među onima koji ga podržavaju su predstavnici Liberalne partije, inače vjkernog saveznika Baseskua na izborima prije pet godina.

Izbornu kampanju su pratile prljave igre protiv sadašnjeg predsjednika, a Basesku je kontrirao agresivno – o važnim temama bilo je riječi samo usput. Predsjednik se zalaže za nastavak reformi u državi. Na posljednjem referendumu, koji je održan istovremeno sa prvim krugom izbora, 80 odsto Rumuna je podržalo njegov prijedlog da se ukine Senat – Gornji dom parlamenta – i da se broj poslanika smanji sa 471 na 300.

Reforme protiv „Projekta Johanis“

Ovi izbori su više od odluke ko će biti predsjednik narednih pet godina. Rumunija od oktobra, od kako se raspala vladajuća velika koalicija, ima prelaznu vladu. Basesku nije prošao sa svojim prijedlogom za premijera zbog toga što se tome usprotivio novi savez socijaldemorata i liberala. Međutim, prijedlog liberala je odmah prihvaćen – Klaus Johanis, njemačkog porijekla, uspješni gradonačelnik Sibina postaće premijer - ako pobjedi Džoana.

Mirčea Džoana se nada da će takozvanim „projektom Johanis“ steći bolju polaznu poziciju i vidi u tome garanciju stabilnosti: „Mi ćemo poslije 6. decembra donijeti političku stabilnost zemlji. Kompetentnost i transparentnost – to će biti naše ključne riječi. S novom vladom u Rumuniju se vraća „good-governance“.

Tako može da se desi da Klaus Johanis bude odlučujući faktor. On je veoma omiljen – 70 odsto Rumuna bi ga htjeli za premijera, a omiljen je i među mađarskom manjinom. Posljednje ankete ukazuju na prednost Mirčea Džoane.

Autori: Kristijan Stefanesku / Dijana Roščić

Odg. urednica: Belma Fazlagić-Šestić