Ružičasta budućnost za majice od koprive
1. august 2010Proizvođač garderobe od prirodnih materijala „Hes-Natur“ počeo je proizvodnju dječije garderobe bez hemikalija prije 30 godina. Od tada, kompanija je u stalnom rastu. Sada imaju široku ponudu, počev od vunenih potkošulja do dizajnerske kolekcije. Verena Kunert iz Hes-Natur Tekstila kaže: „Ljudi su nekada nosili ekološku odjeću kao svojevrstan odraz svog stava. Ona je možda imala specifičan miris, ali je bila laka za održavanje. Danas možete da prodate odjevni predmet od prirodnih materijala samo ako izgleda dobro, ako je visokog kvaliteta i ako je moderan.“
Materijali poput konoplje ili lana danas su podjednako udobni i privlačni kao što su pamuk ili svila. Ali ima i novih materijala, kao što je recimo bambus. „Veoma egzotično, veoma mekano, u pitanju je prirodno vlakno – idealno za ljeto. Prijatno je na dodir i vrlo neobično jer je teško doći do ekološki uzgajanog bambusa“, kaže Verena.
Kopriva ima perspektivu
Istraživači u Institutu za vlakna na Bremenskom univerzitetu veruju da će doći do porasta potražnje za prirodnim materijalima. Oni trenutno istražuju različite vrste kopriva, koja se lako gaji u Evropi i za koju veruju da ima sjajnu perspektivu. „Možete da napraviti pantalone, jakne i majice od koprive. Ako ovakav materijal možete da proizvedete u dovoljnim količinama i po odgovarajućoj cijeni, onda ćete imati dobre šanse na ovom tržištu“, kaže Holger Fišer sa Bremenskog univeziteta.
Naučnici pokušavaju da dobiju vlakna koprive koja su finija i jača. To je spor i detaljan proces. Oni ipak vjeruju da će sintetika, napravljena od petrohemikalija, uskoro postati dio prošlosti. „Ako pogledate cijenu sirove nafte, vidjećete da će ona nastaviti da raste. To znači da će prirodni materijali postati vrlo traženi“, kaže Fišer. Dakle, budućnost izgleda ružičasto za proizvođače ekološke garderobe. Porast cijena sintetike znači da će sve više kupaca razmišljati o kupovini odjeće napravljene od biljnih ili životinjskih vlakana. A ona danas više niti grebe niti golica.
Autorka: Marina Maksimović
Odg. urednik: Svetozar Savić