RS - vlada na brzaka, na redu sudovi

Republika Srpskadobila je novu vladu nakon maratonske sjednice. Ali, umjesto klasične političke „rekonstrukcije“, proces više liči na hitnu institucionalnu prepravku pred sudsku provjeru - već ove sedmice u Ustavnom suduBosne i Hercegovine. Sud treba da donese odluku da li je sada već prethodna vlada Save Minića imala legitimitet, jer ga je za mandatara imenovao Milorad Dodik, kojem je u tom trenutku bila potvrđena prvostepena presuda.

Ekspresno i efektno

Minić je vratio mandat, v.d. predsjednika RS Ana Trišić Babić ga je ponovo predložila za mandatara, obavljene su konsultacije, Narodna skupština potvrdila je ostavku vlade i izabrala novu. Sve to za rekordnih pet dana, a neposredno pred odluku Ustavnog suda BiH.

Vlast je potez objasnila kao kontinuitet i „dodatnu energiju“, uz poruku da se mijenja skoro polovina ministara. Međutim, ključni politički tajming leži u tome da Ustavni sud BiH 22. januara treba da odlučuje o ustavnosti odluke o izboru vlade iz septembra 2025. godine, pa se nova većina gradi na terenu koji je, takoreći, već pravno miniran.

Najtvrđi prigovor ide na adresu vršioca dužnosti predsjednika, kojem se osporava puni politički kapacitet da imenuje mandatara jer je u režimu „tehničkog“ obavljanja funkcije sa osnovnim nadležnostima poput potpisivanja zakona. U tom okviru se i sama hitnost tumači kao pokušaj da se pravna rasprava preduhitri političkom činjenicom, novom vladom, istim mandatarom i promijenjenim sastavom.

Minić: Ja to (ni)sam rekao

„Nije ni vlada koja je do juče funkcionisala, bila u bilo kakvom problemu“, odgovara Minić na naše pitanje o kapacitetu v.d. predsjednika. Pita, po čemu je neko mogao zaključiti da je ta vlada bila nelagalna.

DW: Po hitnoj rekonstrukciji.

Minić: „To je vaš zaključak. Ja to vama nisam rekao. Ako ćemo biti realni“, kaže Minić.

Međutim, realnost je da je prethodna vlada imala nepun petomjesečni vijek trajanja i da je samo nekoliko dana ranije upravo Minić rekao da vladu čekaju ogromni projekti u narednom periodu i da je postojeći tim dobitna kombinacija za stabilnost Republike Srpske u ekonomskom i političkom smislu. A samo nekoliko časova prije izbora nove vlade, Minić je bio krajnje jasan.

„I šta sad mi treba da čekamo šta će sud u kojem nema Srba i kojem je nelegalni visoki predstavnik produžio mandat, da sudi po oktroisanom zakonu. To treba da čekamo?“, upitao je Minić poslanike.

Opozicija traži poništavanje

Vlast je nastojala da proceduru odradi brzo, uz argument da ne treba ostavljati prostor „insinuacijama“, što je praktično priznanje da je narativ o legalitetu postao centralna tema, a ne usputna opaska.

Opozicija je čitala potez kao priznanje da je pravni problem realan, a ne izmišljena tema, pa je insistirala da se otvori pitanje legitimiteta i da se preispitaju posljedice rada prethodne vlade, uključujući zahtjeve da se odluke stare vlade stave van snage. U javnim reakcijama se poručivalo da vlast uvodi RS u novu krizu i da se politika vodi prema očekivanjima Ustavnog suda BiH, umjesto prema jasnim domaćim procedurama.

„Pošto Ustav Republike Srpske ne poznaje vršioca dužnosti, vi opet griješite i opet ćemo imati problem“, rekao je šef kluba poslanika SDS-a u Narodnoj skupštini, Ognjen Bodiroga. 

Novi zamajac

U novoj vladi je pet novih ministara, uz naglasak da se radi o promjenama u ključnim resorima koji nose i političku i budžetsku težinu. Draga Mastilović, novi je ministar za naučno-tehnološki razvoj i visoko obrazovanje, Radenko Bubić, ministar privrede i preduzetništva, Ned Puhovac, novi je ministar trgovine i turizma, Radan Ostojić, ministar je rada i boračko-invalidske zaštite, a resor porodice omladine i sporta preuzeće Irena Ignjatović. Niko od novih ministara nema iskustva u imenovanim oblastima.

„Nastavlja se pojava ljudi bez ikakvih biografija. Niko ih ne zna, nemaju nikakav legitimitet, ni znanje ni profesionalne uspjehe za ove funkcije. Pod pritiskom su postali ikebane“, smatra Nebojša Vukanović, poslanik Liste za pravdu i red.

Minić je ove promjene pokušao uokviriti kao politički proces „kontinuiteta“, uz poruku da se niko ne kažnjava nego da se „pojačavaju segmenti rada vlade“ za 2026. godinu.

Dodatni sloj kontroverze vezan je za postupanje Kluba Bošnjaka u Vijeću naroda RS, koji je trebao da razmatra obaranje dosadašnje vlade, kako bi se pristupilo izboru nove. Međutim, odluka je ekspresno objavljena u Službenom glasniku, prije nego što je iz Kluba Bošnjaka saopšteno da li je bilo pokretanja vitalnog nacionalnog interesa ili je nova vlada „puštena“ u dalju proceduru. Predsjedavajući Kluba Alija Tabaković, potvrdio da je glasanje obavljeno putem mejla uz potrebnu većinu.

Džaba ste krečili

Ali, nakon izbora nove vlade otvara se novi politički maraton  ista procedura. Odluka o njenom potvrđivanju ne može stupiti na snagu dok se opet ne izjasni Vijeće naroda, odnosno u Klubu Bošnjaka, koji bi mogao sve da blokira. Od osam delegata, tri su „u rukama" SNSD-a, dok od ostalih pet dva drži SDA, po jedan SDP, Naprijed i Zeleni BiH.

S obzirom da je cilj imenovanja „brze" vlade i bio prolazak svih procedura prije sjednice Ustavnog suda 22. januara, ukoliko pet nabrojanih delegata stavi veto, sve pada u vodu. U tom slučaju Republika Srpska neće imati vladu dok se o potencijalnom vetu ne izjasni Ustavni sud RS.

Vlasti ima još jedan problem, ukoliko Ustavni sud BiH obori prvu vladu, a Klub Bošnjaka stavi veto na izbor druge. U tom vakumu između odluke Ustavnog suda BiH i čekanja odluke Ustavnog suda RS, održaće se ponovljeni izbori za predsjednika Republike Srpske, na preko 130 biračkih mjesta. Ukoliko opozicioni kandidat Branko Blanuša, pobjedi na izborima, otvoren mu je put za imenovanje novog mandatara i novu vladu, što potpuno obara dosadašnju borbu za izbor nove vlade i održavanje legitimiteta.