1. Idi na sadržaj
  2. Idi na glavnu navigaciju
  3. Idi na ostale ponude DW-a

Romi: ništavilo kao sudbina

2. novembar 2016

Romi su i dalje nepoželjni i u Njemačkoj i u Srbiji – Njemačka ih se rješava slanjem u „Sigurnu“ srpsku „zemlju porijekla“ u kojoj su pripadnici tog naroda žrtve institucionalne i vaninstitucionalne diskriminacije.

https://p.dw.com/p/2S1Mz
Roma auf dem Balkan
Foto: picture-alliance/ZB

Nakon protjerivanja iz Harburga, Nehrun U. je izdržao u Srbiji samo nekoliko dana. Kaže da ga je policija zlostavljala jer pripada romskoj manjini, piše dnevnik Tagescajtung nord (Berlin). List prenosi da je Nehrun U. sad ponovo u Njemačkoj. „Kada se poslije protjerivanja smjestio kod jednog rođaka u Mokrinu, na vrata su zakucala dvojica policajaca da ga odvedu u stanicu. Tamo su ga tukli rukama i nogama i pljuvali. Psovali su ga zbog muslimanskog imena, nazivali ciganinom i govorili da je svojim odlaskom izdao zemlju. Dan kasnije, ponovo su zakucala dvojica policajaca, ovi su bili u civilu. Ponovo je morao u stanicu, i ponovo su ga tukli. Kada je tri dana kasnije ponovo zlostavljan u policijskoj stanici, bilo mu je svega dosta. Sakrio je svoju porodicu i pobjegao. Teško mu je da govori o tome jer su mu supruga i djeca ostali u Srbiji."

„I danas ga bole rebra od udaraca nogom – koristi kremu protiv bolova. Nema dokaza da je zlostavljan. Njegov slučaj ipak izgleda kao da nije izmišljen, jer je rasizam prema Romima rasprostranjen u srbiji. Stalno se dešavaju napadi, fizički i verbalni. Romska manjina je i diskriminisana na tržištu rada. To je problem, kaže Nehrun U:  Ja sam Ciganin. Kada to vide, u Srbiji ne možeš da dobiješ posao. Mnogi koji su protjerani iz Njemačke u Srbiji se nalaze pred ništavilom. U Beogradu i na obodu grada Romi žive u favelama, u kolibama od otpada. Njemačke vlasti to ignorišu. Od 2014. Srbija iz migracionopolitičkih razloga važi kao sigurna zemlja porijekla – navodno i za Rome.

Informelle Roma Siedlung Belgrad Serbien
Romsko naselje na Novom BeograduFoto: Daniel Bishton

List citira i Jovanu Vuković iz srpskog Regionalnog cetnra za manjine, „jedne organizacije za ljudska prava iz Beograda, koja nije mogla da komentariše konkretan slučaj Nehruna U, ali je potvrdila da zna i za slučajeve u drugim regionima Srbije u kojima je srpska policija maltretirala ljude koji su prinudno vraćeni iz Njemačke. Sam Nehrun U. se ponovo dokopao Njemačke poslije pet dana ilegalnog putovanja preko Mađarske i Austrije.

„Kada je 1991. na Balkanu sa ratom u Hrvatskoj počelo vrijeme nasilja, Nehrun U. i njegova porodica su prvi put došli u Njemačku. Tu su živjeli šest godina dok nisu prisiljeni da se „dobrovoljno vrate". Godinu dana su živeli u Berlinu, u decembru 2002. su ponovo protjerani. Poslije toga su se vratili pa ponovo otjerani […] Biografija Nehruna U, njegovih roditelja, njegove supruge i djece, od koje je dvoje rođeno u Njemačkoj, podsjeća na mnoge romske porodice iz bivše Jugoslavije: višegodišnje potucanje tamo-amo. Nekoliko puta protjerani, nigdje nisu stigli, nigdje nisu dobrodošli."

Migacin – njemački „Magazin za integraciju" – citira Romanija Rozea, predsjednika njemačkog Centralnog savjeta Sinta i Roma, koji je održao govor na otvaranju novog obrazovnog centra u Mindenu. On je pozvao na „aktivno suočavanje sa desničarskim ekstremizmom i populizmom i rekao da se demokratija mora braniti od nacionalističkih snaga. Novi obrazovni centrar se zove Mer Ketne (Mi zajedno) i cilj mu je podsticanje kontakata između njemačkog većinskog društva i manjine Sinta i Roma. I zamjenica premijerke Sjeverne Rajne-Vestfalije Silvija Lerman (Zeleni) pohvalila je ovaj projekat za prevazilaženje predrasuda."

„Centar Mer Ketne će pod vođstvom Osvalda Maršala iz Saveza Njemačkih Sinta između ostalog organizovati izložbe, obrazovne i sportske programe kao i pomoć đacima. „Predrasude se mogu savladati samo vođenjem dijaloga", kaže Maršal. Centar bi trebalo da pomogne jačanje samopouzdanja Sinta i Roma, da zainteresuje većinsko društvo za njihove potrebe i pozove na zajedničke aktivnosti. Tamo se može vidjeti i trajna izložba o genocidu nad Sintima i Romima za vrijeme nacionalsocijalizma."