Romi jedini problem | Evropa | DW | 19.10.2011
  1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Evropa

Romi jedini problem

Bezvizni režim za zemlje Zapadnog Balkana funkcioniše vrlo dobro, ocijenjeno je u Evropskoj komisiji. Kao problem navodi se jedino povećan priliv potražilaca azila iz ovog regiona.

default

Oko 700 miliona prelazaka svake godine

Svake godine zabilježi se oko 700 miliona prelazaka spoljnih granica EU, od čega jednu trećinu čine građani trećih zemalja. Procjenjuje se da će broj ulazaka i izlazaka iz šengenske zone nastaviti rasti u narednim godinama. EU nastoji da onim putnicima trećih zemalja, koji u „šengen“ ulaze legalno i sa tzv „dobrim namjerama“ još više olakša tu proceduru, dok se istovremeno radi na boljoj kontroli i zaštiti od zloupotreba slobode kretanja. Konstatujući da vizna liberalizacija za zemlje Zapadnog Balkana predstavlja veliki uspjeh, komesarka za unutrašnja pitanja EU, Sesilija Malmastrom je dodala:„Generalno gledano bezvizni režim za zemlje Zapadnog Balkana funkcioniše vrlo dobro. Svakim danom susrećem se sa mladima koji su srećni što konačno mogu da posjete prijatelje, školuju se i putuju bez ponekad ponižavajuće procedure podnošenja zahtjeva za vizu.“

Symbolbild Asyl Symbolbild FLASH Galerie

Jedini problem povećan broj zahtjeva za azil

Potražioci azila sa Balkana najčešće Romi

Kao jedini problem, Malmstrom je navela povećanje broja zahtjeva za azil koji stiže iz ovog regiona. Ona naglašava da su te cifre u nekim zemljama EU vrlo porasle, a da su uglavnom potražioci azila pripadnici romske zajednice:„Prema pripadnicima romske zajednice ne ophodi se uvijek dobro, mnogo je diskriminacije. U kontaktu sa ovim zemljama kako bi vidjeli kako možemo da poboljšamo uslove života romskoj populaciji, što bi uticalo i na smanjenje broja potražilaca azila.“

Evropska komesarka za unutrašnja pitanja upozorila je da bi ne rješavanje ovog problema stvorilo još više političkih tenzija, koje već i sad postoje u zemljama članicama.

Dalje širenje viznih olakšica

Pored pet zemalja Zapadnog Balkana koje su 2009-te odnosno 2010-te godine ušle na „bijelu šengensku listu“, vizne olakšice za šengenski prostor imaju Ukrajina, Moldavija i Gruzija, dok se očekuje otvaranje pregovora sa Jermenijom i Azejberdžanom. Istovremeno, Turska, kao dugogodišnji kandidat za članstvo u EU, nema još pokrenut zvanični dijalog o viznoj liberalizaciji, dok se kao vrlo osjetljivo političko pitanje tretira dijalog oko viznih olakšica za građane Rusije, koji bi trebalo da preraste u strukturalni dijalog o viznoj liberalizaciji. U Evropskoj komisiji očekuju i da bi do kraja godine biti pokrenut dijalog o viznoj liberalizaciji sa Kosovom. EU je nedavno pokrenula i „vizni informativni sistem“ koji za cilj ima elektronsku obradu podataka u digitalnoj formi, pri čemu pečatiranje pasoša više neće biti potrebno, a sve informacije o putnicima će biti dostupne svim zemljama članicama. Za one koji namjeravaju da duže ostanu na teritoriji „šengena“ biće pokrenut i „imigracioni portal“ koji će sadržavati sve zakone i uslove za boravak u svim zemljama članicama, kao i informacije o državnim, ali i nevladinim organizacijama koje se bave imigracionim pitanjima sprečavanja zloupotrebe.