Rješenje kosovskog problema - Država u državi | Kiosk | DW | 21.12.2012
  1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Kiosk

Rješenje kosovskog problema - Država u državi

Ideja Beograda da sjever Kosova dobije veliku autonomiju i izvještaj u kojem se navodi da je u Njemačkoj skoro svaka sedma osoba bila ugrožena siromaštvom su neke od tema kojim se bavi njemačka dnevna štampa.

„Srbija po svemu sudeći planira na Kosovu formirati vlastitu državu za svoje sunarodnjake“, piše „Tagessspiegel“ i nastavlja: „Beogradski list „Blic“ piše da za to postoji tajni plan koji su predstavnici Srbije predstavili SAD i zemljama članicama EU. Prema tom planu bi srpsko Kosovo imalo vlastitu vladu, nacionalnu zastavu, himnu i grb. Autonomna zajednica srpskih opština (po ugledu na Kataloniju) bila bi bez vojske. Garancije za sigurnost bi preuzeli EU (Eurokorps), Vojska Srbije i Oružane snage republike Albanije. Što se tiče položaja Srpske pravoslavne crkve, navodi se da bi ona imala isti status katoličke crkve u Italiji. Kosovski premijer Hašim Tači odbacuje takav plan i naziva ga „pustom željom“.

Njemački ministar odbrane Thomas de Maiziere sa pripadnicima Bundeswehra na Kosovu

Njemački ministar odbrane Thomas de Maiziere sa pripadnicima Bundeswehra na Kosovu

Kosovo je tema kojom se bavi i list „Frankfurter Allgemeine Zeitung“ koji piše o njemačkom ministru odbrane Thomasu de Maizieru koji je posjetio ovu bivšu srbijansku pokrajinu. „Ministar je potvrdio srbijanske i kosovske napretke u rješavanju problema i predložio dalje korake. De Maizier je rekao da je od centralnog značaja sprovedba u djelo kompromisa o osiguravanju granica. On je suzdržano ocijenio prijedlog Srbije za rješenjem konflikta većom autonomijom sjevera Kosova i rekao da je kompromis o kontroli granica u prvom redu prvi mali rezultat razgovora Begrada i Prištine. `Ako to bude funkcionisalo, biće to prvi veliki napredak`, rekao je njemački ministar odbrane. On je dodao da je sigurnosna situacija uglavnom nepromijenjana i stabilna, ali upitna i da stoji na veoma klimavim nogama. Njemačka u Kforu, koji broji 5.600 vojnika, sa 1.250 vojnika ima najveći kontingent“, piše list „Frankfurter Allgemeine Zeitung“.

Svaki sedmi stanovnik Njemačke je siromašan?

Prema izvještaju krovne organizacije udruženja koja se bave socijalnom skrbi, prošle godine je u Njemačkoj skoro svaka sedma osoba bila ugrožena siromaštvom. Komentator lista „Frankfurter Rundschau“ piše da se mora navesti glavni razlog za sve veće siromaštvo. „Sve više ljudi ne može živjeti od vlastitog rada. Pad broja nezaposlenih prikriva taj skandal. Političari koji rado hvale ljude koji ustaju rano i odlaze na posao su pozvani da to vide i djeluju. Jedan od načina da se to sprovede je zagarantovan najniži lični dohodak, a drugi način su veći socijalni izdaci. Naravno da to košta. Međutim, ko će, ako neće jedna od najbogatijih zemalja u svijetu, sebi priuštiti da spriječi razdvajanje društva na bogate i siromašne?“, piše u komentaru u listu „Frankfurter Rundschau“.

Sve se više Nijemaca približava granici siromaštva

Sve se više Nijemaca približava granici siromaštva

List „Süddeutsche Zeitung“ situaciju ovako opisuje: „Iako je dva miliona nezaposlenih manje, mnogi poslovi su tako slabo plaćeni da su osobe sa niskim primanjima kao i osobe koje se ubrajaju u grupu siromašnih pale na niske grane bez šanse da se odatle podignu. Ono što je u ovom fenomenu još lošije je da se siromaštvo nasljeđuje. Dakle, onaj ko je odozdo i ko je dole, dole i ostaje. Znači, šta treba uraditi? Da li treba povećati socijalnu pomoć? Da li treba uvesti najnižu penziju? To bi bio smanjilo podsticaj za rad i koštalo bi nekoliko milijardi, bez korjenitog rješavanja problema. Ključ za borbu protiv siromaštva je više obrazovanja. Savezna i pokrajinske vlade bi trebale više novca izdvajati u obdaništa i škole jer su nekvalifikovani i oni koji nisu završili školu već sutrašnji siromasi. Vlada novac može uzeti od bogatih koji mogu podnijeti veći porez“, piše u listu „Süddeutsche Zeitung.

Autor: Mehmed Smajić

Odgovorni urednik: Svetozar Savić