Rim i Brisel u klinču oko budžeta
16. oktobar 2018Đulija R. živi u Rimu i otplaćuje kredit za stan. Razmišlja o otvaranju bankovnog računa u Njemačkoj. „Zabrinuta sam zbog političke situacije. Jer nas to slabi umesto da nas jača. Ova politička klasa je neodgovorna", kaže ta 45-godišnjakinja.
„Imam kredit i bojim se da više neću moći da ga otplaćujem ako Italija istupi iz evrozone." I zato će radije prenijeti svoj novac u Njemačku, jer, kako kaže, tada će barem znati na čemu je.
Puno obećanja, a novaca nema
Đulija radi u jednom ministarstvu i zato ne želi da objavimo njeno pravo ime i prezime. „Moja plata bi se u tom slučaju pretvarala u lire, ali moji dugovi kod banke – ne", objašnjava. Ona vjeruje da je scenario izlaska Italije iz evrozone realan, bez obzira na tvrdnje italijanske vlade kako niko to ne želi. Nije čudo što se među građanima širi nesigurnost. Drama oko italijanskog državnog budžeta i prezaduženosti se odigrava već sedmicama. Pri tome se razbacuje brojkama, održavaju se noćni sastanci na vrhu, pomjeraju se rokovi i daju velika obećanja.
A finansijska tržišta su sve nervoznija. Prije svega „neprijatelji u bunkeru u Briselu", kako Mateo Salvini naziva čelnike Evropske komisije. Salvini, potpredsjednik vlade i šef antiimigrantske stranke Lega, tvrdi da su oni u Briselu krivi za stagnaciju Italije.
I zato bi sada sve trebalo da bude drugačije. „Nestaće siromaštvo", najavljuje ministar rada Luiđi di Majo iz Pokreta pet zvjezdica. No problem je u tome što obećana smanjenja poreza i uvođenje građanskog dohotka za sve košta puno, a taj novac Italija nema.
Jer, ta država je s javnim dugom od 130 odsto BDP i skoro 2,3 biliona evra jedna od najzaduženijih na svijetu. Prema pravilima monetarne unije, dopušteno je samo 60 odsto – to je granica koju Italija nije uspjela da ispoštuje nijednom od kada je uvela evro. I sada ta zemlja želi nove kredite kako bi vladajući mogli da ispune predizborna obećanja.
Krajem prošle nedelje je italijanski parlament usvojio budžet koji predviđa deficit od 2,4 odsto za sljedeću godinu, te 2,1 za 2020. i 1,8 za 2021.
Birači ne žele bolne reforme
Zbog svega toga vlada velika zabrinutost u Briselu i na berzama. Rim je svoje budžetske planove morao predati Evropskoj komisiji do ponedeljka (15.10.). Nakon toga Komisija treba ispitati da li je sve u skladu s pravilima EU.
No već posljednje sedmice su pokazale da ništa nije u redu i da se situacija pogoršava. Na to upozoravaju institucije kao što su italijanska centralna banka, MMF i Evropska komisija. Uprkos tome, italijanska vlada više ne želi da štedi. I opravdava svoje planove argumentom da samo na taj način može da podstakne privredni rast. Bolne reforme bi je koštale birača.
Jedan od njih je i nezaposleni Pjero Kasale (43) s juga Italije, koji je na prošlim izborima svoj glas dao Pokretu pet zvezdica. On kaže da vlada samo pokušava da krene „jednim drugim putem". „A to je na kraju krajeva i razlog zašto ih je tako puno ljudi biralo."