Richard Wagner i Jevreji | Politika | DW | 27.07.2021
  1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages
Reklama

rasprave o Antisemitizmu

Richard Wagner i Jevreji

Richard Wagner pisao je pamflete protiv jevrejskih umjetnika. Hitler je volio njegovu muziku. Da li je u Wagnerovim djelima ima antisemitizma? O tome se i danas raspravlja.

Svakog ljeta preko 60.000 ljubitelja Wagnerove muzike iz Njemačke i inostranstva dolazi na festival u Bayreuth. Svako, ko odluči da prošeta parkom u kojem je smješteno festivalsko zdanje, neizbježno će naići na nacionalsocijalističku istoriju ovog grada. S jedne strane, tu je veliko brončano poprsje Wagnera, djelo nacističkog kipara Arna Brekera a s druge strane se nalazi spomen-ploča svim umjetnicima, koji su radili u Bayreuthu i bili progonjeni od strane nacionalsocijalista. Većina tih umjetnika bili su Jevrejke i Jevreji.

- pročitajte i ovo:  Bayreuth: O majstorima pjevačima i nacističkoj prošlosti

"Danas niko ne poriče da je Wagner bio vatreni antisemit", kaže Sven Friedrich, direktor Wagnerovog muzeja u Bayreuthu. Čitav sprat kuće njegovog sina Siegfrieda Wagnera je posvećen istorijatu Wagnerove ideologije. Kada je Richard Wagner umro 13. februara 1883. godine, Adolf Hitler još nije bio rođen (došao je na svijet 20. aprila 1889). Ali pitanje ideološke povezanosti Wagnera i Hitlera i dalje je predmet istraživanja - i žučnih rasprava. Jedno se sa sigurnošću zna: Adolf Hitler bio je oduševljen muzikom Richarda Wagnera i instrumentalizirao ju je za svoje potrebe. Hitler je bio rado viđen gost kod Wagnerovog sina Siegfrieda i njegove supruge Winifred.

Kritično Wagnerovo istraživanje

Do danas je sporno i kontroverzno pitanje da li je Wagnerov antisemitizam oblikovao njegovu muziku i postoje li likovi u njegovim operama, koji karikiraju Jevreje. "Ni u Wagnerovim spisima, ni u dnevnicima njegove supruge Cosime nema dokaza da je kod Wagnera postojala takva namjera", kaže stručnjak za Wagnera Sven Friedrich. Ako su njegovi likovi na sceni prikazani na takav jedan način, onda je to bila interpretacija, koja se odnosila na vlastite stereotipe onih koji su inscenirali njegova djela. Tu se prije svega misli na stereotipe i fizičke karakteristike, navodno karakterističnim za Jevreje, koje su korištene kako bi se oni identificirali i to ne samo u okviru nacionalsocijalističke rasne ideologije.

Posebno u najnovijim istraživanjima, naglasak je stavljen na sagledavanje Wagnera u vremenu i društvenom okruženju u kojem je živio - i na uporedbu njegovog antisemitskog stava sa npr. stavovima u spisima filozofa Karla Marxa. Obojica su u mladosti govorili protiv kapitalizma i „Jevreja, kojima je samo važan novac". Ovoj temi je u aprilu bio posvećen i simpozij "Marx i Wagner - kapitalizam i njemački osjećaj", održan u Njemačkom istorijskom muzeju u Berlinu.

Bayreuther Festspiele 2017 - Die Meistersinger von Nürnberg

Festival u Bayreuthu 2017. : Da li je figura gradskog pisara u Wagnerovoj operi "Majstori pjevači iz Nürnberga" zamišljena kao stereotip ili karikatura tipičnog Jevreja?

Wagner i antisemitizam u 19. stoljeću

"Sloboda, jednakost, bratstvo" - pod ovom parolom Francuske revolucije Napoleon je početkom 19. vijeka omogućio Jevrejima da budu priznati kao građani s jednakim pravima. Tokom istorije, Jevrejima su stalno bila ograničavana prava, bilo im je dozvoljeno samo da se bave određenim profesijama i na mnogim mjestima im nije dato pravo na boravak. U Njemačkoj za njih nije postojala jedinstvena regulativa do 1871. godine. Tek ustavom, koji je važio za cijelo Njemačko carstvo, Jevreji su dobili građanska prava. To je bila okolnost koja je nervirala antisemitu Richarda Wagnera.

Već 1850. Wagner je napisao pamflet pod pseudonimom "Judaizam u muzici" u kojem je uskratio Jevrejima njihov vlastiti umjetnički identitet. "Jevrej nikada nije imao vlastitu umjetnost a time ni život sa umjetničkim sadržajem", piše on. Jevreji su samo "poput papagaja" mogli oponašati druge umjetnike. Međutim, kako ističe Wagner, u tome su bili prilično uspješni.

Bayreuther Festspiele - Adolf Hitler mit Winifred u.Wieland Wagner

Festival u Bayreuthu: Adolf Hitler sa Winifredom i.Wieland Wagner

Wagner je također upozorio da postoje i  takozvani "asimilirani" Jevreji, koji su se uklopili u određena društva i prilagodili njihovim nacijama. Građani nacionalno-konzervativne orjentacije toga su se plašili. "To je bio suštinski poticaj za mit da mračna sila Jevreja želi ovladati društvom i preuzeti vlast i moć", kaže Sven Friedrich. Wagner se založio za protjerivanje Jevreja iz Njemačke. U judaizmu, koji je za njega bio otjelovljenje industrije i kapitala, vidio je uzrok propadanja kulture i politike.

Wagnerov ambivalentan odnos prema Jevrejima

Ipak, bilo je mnogo Jevreja koji su podržavali Richarda Wagnera i njegove muzičke projekte. Nekima od njih – kao što je bio njegov prijatelj i pjesnik Heinrich Heine – Wagner se istinski divio. Svoju fascinaciju Heineom, Wagner je objašnjavao činjenicom da je Heine znao karikirati Nijemce. Wagner je kasnije relativizirao svoje prijateljstvo ne samo sa Heineom nego i s velikim njemačkim opernim kompozitorom Giacomom Meyerbeerom – Jevrejom, koji je mladog Wagnera uveo u pariško društvo. Wagner je tvrdio da kao Jevrej Meyerbeer nije mogao pisati istinsku muziku. Može se pretpostaviti da je njegova mržnja prema Jevrejima uključivala i porciju zavisti prema uspješnom kompozitoru.

Gemälde Heinrich Heine Ausschnitt

Richard Wagner se najprije divio pjesniku Heinrichu Heineu (na slici), koji je znao karikirati Nijemce

Novac za "Prsten Nibelunga"

Prema mladom jevrejskom virtuozu na klaviru i učeniku Franza Liszta, Carlu Tausigu, Wagner je gajio očinska osjećanja. Čak ga je primio u svoju kuću. Tausig je kasnije pomogao da se na Wagnerovom festivalu u Bayreuthu realizira operski ciklus "Prsten Nibelunga": U cilju finansiranja osnovana su Udruženja ljubitelja Wagnerove muzike a Tausig se, kako bi sakupio novac, nije libio prodavati ni tzv. „patronatske garancije".

U novoj festivalskoj dvorani u Bayreuthu radio je i Hermann Levi, dirigent kraljevske dvorske opere Ludwiga II Bavarskog. Familija Wagner ga je jako cijenila, ali je više puta pao u nemilost, jer kao sin rabina nije želio da se krsti. Wagner ga je šikanirao, isto kao i jevrejskog pijanistu Josepha Rubinsteina, koji je radio kao aranžer za kompozitora.

Dirigent - Hermann Levi

Hermann Levi, dirigent kraljevske dvorske opere Ludwiga II u Bavarskoj, kojeg je Wagner šikanirao

Porodice Wagner i Hitler

Djeca slavnog kompozitora odrastala su uz Wagnerove antisemitske ideje. Neki članovi porodice su na to kritički gledali, drugi su slijedili Wagnerove stavove i opredjeljenja. Njegova kći Eva udala se za engleskog publicistu Houstona Stewarta Chamberlaina, čiji su nacionalni i rasno ideološki spisi bili hrana nacističkoj  ideologiji. Sin Siegfried oženio je Winifred Williams, koja je takođe bila iz Engleske. Obožavala je i podržavala Adolfa Hitlera, koji se zauzvrat pobrinuo da se Festival u Bayreuthu može održavati i prvih godina Drugog svjetskog rata.

Za Adolfa Hitlera se kaže da nije poznavao antisemitske spise Richarda Wagnera, ali uska veza između Hitlera i Wagnera je postojala. Richard Wagner poznat je po svojoj ideji koja se ogleda u pojmu „Gesamtkunstwerk" – „jedinstvenog umjetničko djela" a koja podrazumijeva spregu teksta, muzike, glume i arhitekture pod Wagnerovom režijom. Ali to je samo jedan aspekt, kaže direktor muzeja Sven Friedrich. "Wagnerova ideja znači i veliko estetsko zajedništvo stvaralaca i publike", objašnjava Friedrich. "Uz to dolazi i ukidanje svih društvenih diskursa – dakle politike, ekonomije i religije - u umjetnosti." U svojim spisima pod nazivom "Umjetničko djelo budućnosti" Richard Wagner je napisao: "U umjetničkom djelu svi mi bit ćemo jedno".

Deutschland Hitler l Reichsparteitag 1933, Appell in Nürnberg

Nürnberg 1-3.9.1933: Homogena, bezlična masa na Kongresu NSDAP

Kao još jedan zajednički nacrt postojala je, kako ističe Sven Friedrich, i ideja nacionalsocijalističke ideologije sa velikom, jednoličnom (uniformnom) i homogenom masom s vođom na vrhu.

Wagner polarizira do danas

"U trenutku kada antisemitizam, a kasnije i rasni antisemitizam, koji je i Wagner poprimio, postaje sastavni dio teorije kulture, on postaje i temeljno pitanje njemačkog nacionalnog identiteta," objašnjava Friedrich. "I to je zapravo skandalozna veza između umjetnosti, teorije umjetnosti i antisemitizma. Na taj način je antisemitizam u Njemačkoj dobio posebnu ideološku pokretačku snagu, koja je vodila sve do Holokausta."

Sven Friedrich želi da u muzeju Wagner napravi postavku koja govori o tim kompleksnim i složenim uzajamno povezanim pojavama. "Konačno i žrtvama Šoa (Holokausta op. red.) dugujemo da se ne držimo površnih analiza, već da na ovoj ideološkoj priči zaista radimo ozbiljno i primjereno."

Pogledajte video 01:35

Izraelski orkestar izveo Wagnera

Pratite nas i na Facebooku, na Twitteru, na YouTube, kao i na našem nalogu na Instagramu