Reporteri bez granica protiv BND-a | Evropa | DW | 15.01.2020
  1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages
Reklama

Evropa

Reporteri bez granica protiv BND-a

Njemačka obavještajna služba BND nadzire internet širom svijeta i to – sasvim legalno. Reporteri bez granica žele da obore zakon koji to omogućuje i to pred njemačkim Ustavnim sudom.

Bez Edvarda Snoudena ne bi bilo ni njemačkog zakona o obavještajnoj službi, dopunjenog 2017. Naime, tek poslije otkrića čuvenog američkog uzbunjivača postalo je jasno da je njemačka obavještajna služba bila upletena u globalnu aferu prisluškivanja američke Nacionalne sigurnosne agencije (NSA).

Snouden je 2013. objavio dokumente koji pokazuju da je NSA zu pomoć Njemačke obavještajne službe BND nadzirala komunikaciju putem interneta širom svijeta. Čak je i Angela Merkel bila pogođena takvim mjerama. Tim skandalom pozabavio se anketni odbor Bundestaga koji je predložio reformu odgovarajućeg zakona.

To se i desilo – ali nova verzija zakona bila je krajnje sporna. Naime, jedino su njemački građani bili zaštićeni od nadzora u inostranstvu. Svi ostali smiju da budu prisluškivani a njihova komunikacija se može nadzirati.

Međunarodna nevladina organizacija „Reporteri bez granica“ protiv tog zakon podnijela je tužbu njemačkom Saveznom ustavnom sudu. Presuda se očekuje tek za nekoliko mjeseci.

Edward Snowden (picture-alliance/MAXPPP/Kyodo)

Edvard Snouden (arhivska fotografija)

Opasnost za osnovna prava i slobode?

Nekoliko istraživačkih novinara iz inostranstva takođe su se obratili istom sudu. Zabrinuti su za svoju bezbjednost, kao i za bezbjednost svojih izvora. Makedonski novinar Goran Lefkov istražuje korupciju u svojoj zemlji, ali, kako kaže, česta je direktna ili indirektna veza s Njemačkom. Često njegov posao zavisi i od izvora sa kojima može da komunicira samo telefonom, mejlom ili porukama preko društvenih mreža.

Goran Lefkov kaže: „Ako nadziru komunikaciju mojih informanata, onda će moji izvori da zanijeme“. On stoga vidi njemački zakon o radu obavještajaca kao „težak napad na investigativne novinare, a time i na slobodu štampe“. Makedonski novinar ide i korak dalje: „Ovo je opasnost za osnovna prava i slobode“.

Rat i mir

Njemačka vlada i BND smatraju da su ovi strahovi neutemeljeni. Kažu da je masovno praćenje stranaca u inostranstvu neizostavno prije svega u antiterorističkoj borbi. Pri tome se po potrebi memorišu sakupljene informacije i bivaju proslijeđene stranim obavještajnim službama.

Šef kancelarije njemačke kancelarke, demohrišćanin Helge Braun, je u Karlsrue na otvaranju rasprave pred Ustavnim sudom ukazao na aktuelne napetosti oko Irana i Libije. Njemačkoj su, prema njegovom mišljenju, u takvim slučajevima potrebne pouzdane informacije u roku od nekoliko sati. „Pitanje ko stoji iza nekog napada može da odluči o ratu i miru“.

I strana koja je inicirala raspravu pred Ustavnim sudom ima razumijevanja za to da Njemačka obavještajna služba BND prati komunikaciju u internetu. Ali ukazuje na univerzalnost ljudskih prava pa smatra da je pravljenje razlike između stranaca i Nijemaca protivustavno. Osim toga, izražena je sumnja u mogućnost selektiranja informacija koje potiču od njemačkih državljana u inostranstvu i svih ostalih.

Operation Orpheus - Bundeswehreinsatz in Afghanistan (picture-alliance/JOKER/T. Vog)

BND prikuplja obaveštajne podatke između ostalog i u cilju zaštite vojnika Bundesvera koji su u misijama u inostranstvu

„Zašto bi nas špijunirali?“

Slovenački investigativni novinar Blaž Zgaga zabrinut je kao i njegov makedonski kolega. Smatra da je nepotrebno da tajne službe prate rad ljudi koji djeluju u interesu javnosti: „Mislim da smo mi, novinari, na pravoj strani. Dakle, zašto bi nas špijunirali?“ Prema njegovom mišljenju, istraživački novinari imaju dovoljno težak posao i bez toga. „Ima mnogo pritiska, prijetnji i pravnih problema", kaže on i dodaje da sistematsko praćenje komunikacije još više otežava posao „pošto se mnogi potencijalni izvori previše plaše da stupe u kontakt sa nama“.

Predsjedavajući sudija Prvog senata Saveznog ustavnog suda, Štefan Harbart naglasio je da se ovaj pravni spor vodi „na presjeku više razvojnih tendencija koje su odlučujuće za naše vrijeme“. Time je imao u vidu međunarodne konflikte i napetosti koje se sve vidnije zbivaju i u digitalnom prostoru. Pitanje koje se stalno iznova nameće, glasi: Kako dovesti u sklad sigurnost i ljudska prava.

Nadaju se primernoj presudi

Zastupnik „Reportera bez granica“ u sudskom postupku Bijan Mioni je poslije prve usmene rasprave optimista. Prema njegovom mišljenju radi se o garanciji po kojoj je telekomunikacija principijelno zaštićena. Ustavni sud sada mora da odluči „da li BND mora da uzme u obzir tu zaštitu kada sakuplja informacije u inostranstvu nadzirući internet“.

Trenutno BND smije da skuplja podatke „sa vrlo neodređenim ciljem i sa beznačajnim povodom", da ih pretrese, preradi i djelimično automatski pošalje stranim službama. Moini smatra da je to otišlo predaleko. Nijemci očekuju od američkih tajnih službi kao što je NSA „ da nas ne prisluškuju i nadziru masovno i bez povoda“. Zato bi, prema njegovom mišljenju, bilo veoma značajno „ako bi u jednoj važnoj zemlji, sud ograničio djelovanje obaveštajne službe“. Mioni se nada da bi to mogao da bude povod da i druge zemlje preispitaju rad svojih tajnih službi.

Čitajte nas i preko DW-aplikacije za Android