Religije za mir | Politika | DW | 19.08.2019
  1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages
Reklama

Politika

Religije za mir

U njemačkom gradu Lindau ove sedmice se sastaju predstavnici religijskih zajednica iz 100 zemalja svijeta. Simbolika je velika, a očekivanja još veća.

„Religions for Peace" ili „Religije za mir" je globalna mreža religijskih zajednica. „Sve religije svijeta su u nekoj formi dio ove mreže koja je nastala u sedamdesetim godinama prošlog vijeka", objašnjava Ulrich Schneider.

Ovaj 46-ogodišnjak, izvršni je direktor Fondacije "Mirovni dijalog svjetskih religija i civilnog društva” i odgovoran je za organizaciju desete Svjetske skupštine „Religije za mir", koju će u utorak (20.8.) otvoriti savezni njemački predsjednik Frank-Walter Steinmeier.

Članice mreže su i istoimene organizacije iz država u regionu: Bosna i Hercegovina, Hrvatska, Kosovo, Albanija i Makedonija, te je za očekivati da njihovi predstavnici prisustvuju skupštini. Predstavnica Bosne i Hercegovine, Lejla Hasandedić- Đapo iz organizacije "United Religions Initiative" će u četvrtak 22. augusta u sklopu ove konferencije  održati i govor o temi: "Crossing bridges in my mind – can foes be friends after a war?" ili "Prelazeći mostove u umu - mogu li neprijatelji biti prijatelji nakon rata?".

Sastanke Svjetske skupštine koji se održavaju otprilike svakih pet godina, neki porede i sa Generalnom skupštinom Ujedinjenih nacija. Ove godine ovaj veliki građanski savez dolazi u mali njemački grad udaljen od političkih centara. Ali ipak, Lindau se nalazi u srcu Evrope. U tom gradu se već dugi niz godina organizuju Međunarodni susreti nobelovaca koji pružaju atmosferu za intenzivno promišljanje i prekograničnu razmjenu.

Wolfgang Schürer je uključen u susrete nobelovaca, a danas je ovaj ekonomista, kao predsjedavajući "Fondacije za mirovni dijalog svjetskih religija i civilnog društva", motor koji stoji iza skupštine koji slijedi.

"Nadamo se da ćemo sa Svjetskom skupštinom dati podsticaj koji će imati trajan efekat, te da nismo samo još jedan u nizu takozvanih samita kojih je danas u svijetu svakako previše", objašnjava Schürer u razgovoru za Deutsche Welle.

Flash-Galerie Deutschland Luftaufnahme von Lindau (picture alliance/dpa)

Deseta Svjetska skupština "Religije za mir" će se ove godine održati u gradu na Bodenskom jezeru - Lindau

Očekivanja politike od religije

To se poklapa i sa očekivanjima ili nadama politike, ne samo Ministarstva vanjskih poslova u Berlinu, koji Lindau podržava s nekoliko miliona eura. Godinama postoje regije u kojima političke institucije nisu sposobne da riješe probleme, te samo snage civilnog društva - često vjerske - pomažu onima kojima je to potrebno: kao što je to u selima Centralnoafričke Republike, u dijelovima Iraka ili izbjegličkim kampovima u raznim zemljama. U državama Zapadnog Balkana nije mnogo drugačije.

"Vjerske zajednice su najveće građanske institucije na svijetu", kaže Andreas Görgen: "Pored svih pitanja vjere, brinemo se i o odgovornosti unutar i između društava."

Görgen je šef Odjela za kulturu i komunikacije u saveznom Uredu za vanjske poslove. Od 2018. godine odgovoran je za vlastiti referat "Religija i vanjska politika". U Lindauu će Görgen i njegove kolege dočekati kolege diplomate iz brojnih evropskih zemalja. Širom svijeta - bilo u Evropi, azijskoj regiji ili u SAD-u - politika sve više važnosti polaže na ulogu religija i podsjeća ih na njihovu odgovornost za mir.

Drugim riječima: politika vidi potencijal vjerskih zajednica, ali ih također želi učiniti odgovornima za mir. U Lindauu će to također biti vruća tema. Iza zatvorenih vrata će na primjer međusobno razgovarati delegati iz Sjeverne i Južne Koreje, Mjanmara i Bangladeša, te Sudana i Južnog Sudana.

Kardinal John Onaiyekan (DW/Zainab Mohammed Abubakar)

Jedan od učesnika konferencije je i kardinal John Onaiyekan iz Nigerije koji se zalaže za suživot religija u toj državi.

Hrabri ljudi

U Lindauu će doći istaknuta imena: Jose Ramos Horta, političar Istočnog Timora i dobitnik Nobelove nagrade za mir. Zatim Layla Al Khafaji: Iračka muslimanka, koja je pod vladavinom Sadama Husseina provela deset godina u zatvoru prije nego što je otišla u Kanadu i sada je jedan od vodećih glasova u svojoj domovini koji se bori protiv nasilja nad ženama. I kardinal John Onaiyekan: Nigerijac koji je jedan od onih koji, uprkos svim terorima islamističkog pokreta Boko Haram, zagovaraju suživot religija.

Sveukupno će u Lindau biti prisutno više od 900 predstavnika religijskih zajednica iz 100 zemalja. Prema riječima Ulricha Schneidera, direktora Fondacije, prvobitni cilj da jedna trećina učesnika budu žene, organizatori nisu uspjeli ostvariti.

Schneider naglašava važnost religije širom svijeta. Preko 80 posto svjetske populacije je za sebe izjavilo da je religiozno: "To je zasigurno drugačije nego ovdje u Njemačkoj i pokazuje koliko je važna uloga religije danas."

Lindau Interreligiöses Treffen im Allgäu (picture-alliance/dpa/C. Gißibl)

Umjetički objekat "Krug za mir" je visok 7,5 metara, od drveta je i predstavlja simbol mira. Postavljen je u Lindauu povodom Svjetske konferencije "Religije za mir".

Molitva i jelo

Učesnici će imati mogućnost da prisustvuju vjerskim službama različitih religija. U srijedu uveče katoličke i protestantske crkve, koje u gradu na Bodenskom jezeru stoje jedna pored druge, pozivaju vjerske predstavnike i lokalno stanovništvo da jedu za zajedničkim stolom. I tu je, kao trajni simbol - krug ili prsten.

Njemačka se nada da će Lindau i atmosfera u tom gradu potaknuti na razgovore. Ne radi se tu samo o zajedničkoj deklaraciji, već i o vrlo konkretnim odlukama. Planirana je globalna inicijativa za zaštitu vjerskih lokaliteta i zajedničko opredjeljenje u cilju podizanja svijesti o seksualnom nasilju nad ženama u oružanim sukobima.

"Nadamo se", zaključuje Schneider, "da će Lindau postati trajno mjesto međureligijskog dijaloga i impuls mira".

Tako bi se vjerski predstavnici mogli vratiti na Bodensko jezero za pet godina.

Čitajte nas i preko DW-aplikacije za Android

Preporuka redakcije