Referendum u RS o NATO-u i ″snažan uticaj Moskve″ | Politika | DW | 22.08.2017
  1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages
Reklama

Politika

Referendum u RS o NATO-u i "snažan uticaj Moskve"

Najava održavanja referenduma u Repubici Srpskoj o ulasku u NATO je dnevno političke prirode i ne treba u ovom trenutku tome davati veliki značaj, smatra analitičar Aleksandar Radić.

Najava održavanja još jednog referenduma u Republici Srpskoj, ovoga puta o ulasku u NATO, opet je otvorila pitanje aktuelizovanja krupnih političkih odluka u cilju izazivanja, ili destabilizacije ili profilisanja javnog mnjenja neposredno pred početak predizborne kampanje. Predsjednik RS, Milorad Dodik kaže da je referendum o ulasku u NATO jedino ispravno rješenje u ovom trenutku. Analitičari ne misle tako. Posebno u trenutku kada zemlje regiona pristupaju Alijansi. Vojni analitičar iz Beograda Aleksandar Radić kaže da u ovom trenutku priči o referednumu ne treba davati veliki značaj.

Nema ozbiljnih posljedica

"Realnost je da se radi o proizvodu procjene koja kaže da bi referendum bar na teritoriji RS završio negativno po pitanju ulaska u NATO. Dnevna politika to sutra može da promijeni stoga u ovom trenutku ne treba davati veliki značaj nekim potezima koji treba da ostvare utisak na javno mnjenje i medije, a koji dugoročno ne mogu da imaju pretjerano ozbiljne posljedice”, kaže Radić.

Aleksandar Radić

Aleksandar Radić

U prilog tome ide i činjenica da ideju referenduma nisu podržali, pored opozicionog bloka, ni članovi vladajuće koalicije. Mišljenja su da RS, kada je riječ o pristupanju NATO savezu treba da prati stavove Srbije.

"Ne vidim da bi referendum koji bi išao u kontru Srbiji imao svoju svrhu. Evroatlantske integracije će se sprovoditi u onom stepenu u kojem to Srbija bude sprovodila. Ako Srbija donese odluku da ide tim putem, besmisleno je donositi odluku da RS ne ide”, kaže Nedeljko Čubrilović, potpredsjednik DNS-a, navodeći da ne vidi smisao održavanja referenduma koji bi bio suprotan stavu Srbije.

Rusija koristi neizainteresovanost Zapada

Srbija bi, smatra Radić trebala preispitati vojnu neutralnost ukoliko BiH i Makedonija uđu u NATO. Radić kaže da ovdje nije pitanje da li će RS da prati stav Srbije kada je riječ o ulasku u NATO već o uticaju drugih sila i gledanja na prostor Balkana kao na geostrateški važan cilj.

“Čini mi se da ovdje ima više primjesa stava Moskve o ovoj temi, odnosno o tome da li će i u kojoj mjeri RS da prati Srbiju a i ona sama da se kreće prema Alijansi. U Moskvi postoji ideja, koju zastupaju određeni politički krugovi, koja insistira na vojnoj neutralnosti četiri balkanske zemlje, BiH, Srbije, Makedonije i Crne Gore, koja je sada ispala iz te političke kombinacije”, kaže Radić navodeći da smatra da nije riječ o dugoročnim političkim ambicijama Ruske Federacije. "Riječ je o proizvodu okolnosti i dnevno političke potrebe u kojoj Rusija ostvaruje svoj uticaj koristeći situaciju u kojoj Zapad nema dovoljno snažno prisustvo u regionu. Zapad je zanemario da situacija u BiH i drugim zemljama regiona nije jednostavna ni stabilna. Već godinama ovaj teritorij se od strane zapadnih zemalja tretira kao neka priča koja je nasljeđena iz nekih ranijih vremena”, kaže Radić.

Imovina (nepotrebno) izazvala problem

I samo pitanje referenduma u RS aktuelizovano je nakon odluke Ustavnog suda BiH kojom je odbijena apelacija za jednu od vojnih lokacija, Veliki Žep u Han Pijesku. Tom odlukom, mnogi su se složili, ispoštovan je posljednji uslov za aktiviranje Akcionog plana za članstvo u NATO ali je pitanje njenog sprovođenja još na tankoj niti. Od nešto više od 20 perspektivnih vojnih lokacija na teritoriji RS, nijedna do sada nije uknjižena na BiH, dok se u Federaciji taj postupak sprovodi i do sada su uknjižene 24 lokacije. Radić kaže da je NATO i u ovom slučaju stvorio problem u BiH.

Kasarna Kozara u Banjaluci

Kasarna "Kozara" u Banjaluci

“Riječ je o nejakoj državi sa komplikovanim uređenjem. I naravno da se u tom kontekstu mnogo poteza koristi samo zato da bi se održavala nestabilnost. Primjer je i nesrećno uknjižavanje vojne imovine prije svega jer je od strane NATO-a loše definisano ovo pitanje. Napravljen je problem od nečeg što nije trebao da bude problem. I sada kada letimično bacite pogled na sve to, a uzimajući u obzir i stepen korupcije u BiH i sve ono što prati vlast iz sva tri naroda, jasno je kada neko kaže, dajte nam imovinu mi ćemo je vratiti časna riječ, da to ne može da funkcioniše. Problem je dakle nastao onog trenutka kada je birokratija došla na ideju da takvo jedno pitanje postavi kao uslov svih uslova”, kaže Radić.

Na pozivanje na referendum nema pretjeranih reakcija iz Federacije BiH, ukoliko se izuzmu pozivi HDZ-u BiH iz drugih hrvatskih partija, da osudi ove najave. Ipak, većina smatra da će i ova priča o referendumu poslužiti, ili već služi za držanje tenzija i stvaranje slike da su zaštinici RS u Banjaluci a one političke strukture koje je predstavljaju u Sarajevu, izdajnici. U tom pravcu treba očekivati i kampanju za predstojeće izbore.