Referendum nož sa dvije oštrice
12. februar 2010Referendum je nož sa dvije oštrice. U mnogim slučajevima je veoma koristan, ali istovremeno sprječava mobilnost u politici. Donesu li građani odluku o određenom pitanju, tu odluku je teško promijeniti, čak i godinama kasnije, kada se politički pogled na određena pitanja promijeni, objašnjava Kristijan Tomušat (Christian Tomuschat), profesor međunarodnog prava.
”Referendum je dobro rješenje kada se razmatra pitanje od velikog nacionalnog značaja. U Bosni i Hercegovini se, međutim, postavlja pitanje da li će se država raspasti. Referendum se koristi kao prvi korak ka odcjepljenju Republike Srpske i njenom spajanju sa Srbijom. To nije u skladu sa ustavnim poretkom i to minira ustav zemlje.”
Međunarodna zajednica nastavlja pogrešnu politiku u BiHDa Zakon o referendumu ima dva lica, potvrđuje i njemački politolog Bodo Veber (Weber). Novim Zakonom, referendum više nije obavezujući u odnosu na Zakon iz 1993. godine po kojem je odluka o referendumu morala da bude sprovedena. Negativna je, međutim, činjenica da Zakon ne propisuje pitanja o kojima građani mogu da se izjašnjavaju čime je ostavljen prostor za zloupotrebu, instrumentalizaciju i manipulaciju građana, komentariše Veber.
”Međunarodnoj zajednici je jako teško reagovati na to, jer u samom tekstu zakona nema ništa sporno. To je dobro krojeno od strane Banje Luke da Međunarodna zajednica i dalje nastavlja pogrešnu politiku. Međunarodna zajednica će pokušati da uvjeri Milorada Dodika da se drži međunarodnih i demokratskih pravila i igre, umjesto da zauzima neku principijelnu poziciju kako će postupati sa ovom sadašnjom krizom u Bosni i Hercegovini,” kaže Veber.
U BiH žive i Srbi koji ne žele da budu podčinjeni Srbiji
Na Zakon o referendumu u Republici Srpskoj reagovalo je i međunarodno Društvo za ugrožene narode. Takav zakon trebalo je da bude donesen na nivou cijele države ili nikako, kaže predsjednik društva Tilman Cilh (Tilman Zülch). Republika Srpska nastala je ratom. S njenog teritorija je protjerano 60 odsto stanovnika. Ljudi, koji su u njoj preuzeli moć i koji prijete sa priključenjem Srbiji, objavljuju rat zajedničkoj državi Bosni i Hercegovini. A u BiH žive i desetine hiljada bosanskih Srba koji ne žele da budu podčinjena država Srbije, poručuje Cilh.
”To je ono što želi Dodik, predsjednik tog jednog dijela Bosne i Hercegovine. To je provokacija za Evropu i sve institucije, ličnosti i vlade koje su pomagale jedinstvo Bosne i Hercegovine i koje su se solidarisale sa žrtvama”, komentariše Cilh.
Autorka: Selma Filipović
Odg. urednica: Marina Martinović