Razgovori o Siriji u Astani - Mnogo nejasnih pitanja | Politika | DW | 23.01.2017
  1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages
Reklama

Politika

Razgovori o Siriji u Astani - Mnogo nejasnih pitanja

U glavnom gradu Kazahstana počinju razgovori o budućnosti Sirije pod patronatom Rusije, Turske i Irana. Poslije trzavica oko liste učesnika sada nije jasno o čemu će se uopšte razgovarati. No ima i razloga za optimizam.

Novinarima je potrebna jedna kazahstanska akreditacija, pa još jedna, pa možda još i dozvola Rusije. Teško je izvještavati iz Astane, sa najnovijih mirovnih pregovora o Siriji. Peripetije sa akreditacijom nisu osobito kako bitne, ali možda zgodno pokazuju kakvi će biti ovi razgovori: sa nedefinisanim učesnicima i ciljevima, bez ikakvih garancija za uspjeh.

Razgovori u ponedeljak počinju pod patronatom Rusije, Irana i Turske, tri aktera od kojih svaki ima svoje interese. Ovakav trijumvirat postao je uopšte moguć poslije brzog zbližavanja Ankare i Moskve, nakon što su odnosi dosegli tačku smrzavanja kada je u decembru 2015. turska vojska oborila ruski avion jer je navodno iz Sirije ušao u turski vazdušni prostor.

Na izmaku prošle godine je saradnja produbljena zajedničkim organizovanjem humanitarnih koridora i evakuacije Alepa. Uslijedio je prekid vatre u cijeloj zemlji koji i danas zvanično traje, iako svakodnevno ima izvještaja o kršenju sporazuma. Prošle srijede gest koji bi trebalo sve da uvjeri u snagu nove osovine Moskva-Ankara – prva zajednička vazdušna operacija protiv položaja Islamske države u regionu Alepa.   

Russland Syrien Kampfflugzeug Suchoi Su-24 Blackbox (Getty Images/AFP/V. Maximov)

Godinu dana nakon što je Turska oborila ruski vojni avion dvije zemlje učestvuju u razgovorima o miru u Siriji

Bez Kurda i Amerikanaca

U Astani će se razgovarati na tehničkom nivou, sa predstavnicima ministarstava odbrane i spoljnih poslova Rusije, Turske i Irana, ali bez samih ministara. Dolazi i izaslanik UN-a za Siriju Stafan de Mistura, dok će opozicione snage u Siriji predstavljati „vojna delegacija" onih grupa koje i dalje drže određenu teritoriju pod svojom kontrolom.

Jasno je da se neće razgovarati sa terorističkim grupama poput Islamske države i fronta Fatah al Šam (bivša Al Nusra), koja je bliska Al Kaidi. Nasuprot tome, kontroverzna je odluka da u Astanu ne budu pozvani kurdski predstavnici koji su bitan faktor u Siriji. To je, međutim, ustupak Turskoj čiji najveći strah ostaje kurdska država u regionu.

Ruski stručnjak za Bliski istok Aleksej Malašenko u razgovoru za DW ističe prije svega pitanje učešća predstavnika SAD. „To je dovelo razgovore na ivicu kolapsa i prije nego što su počeli", kaže on. Rusija je naime pozvala novog stanara Bijele kuće Donalda Trampa da pošalje delegaciju u Astanu, ali to se, po svemu sudeći, neće desiti. Tome se oštro protivio Iran jer dok Moskva očekuje poboljšanje odnosa sa Vašingtonom, u Teheranu se spremaju na nova zatezanja.

Russland Informeller GUS Gipfel in Moskau (picture-alliance/dpa/Host Photo Agency/A. Vilf)

Predsjednik Rusije Putin (l) i Kazahstana Nazarbajev

Portparol Kremlja Dimitrij Peskov je na to rekao da je „nemoguće konstruktivno riješiti sirijski problem bez učešća SAD".

Razgovori su već uspjeh

Što se ciljeva razgovora tiče, oni su još mutniji od liste učesnika. Kako tumači minhenski Zidojče cajtung, ključno je što je Turska odustala od čvrste linije prema kojoj bi sirijski predsjednik Bašar al Asad morao da preda moć. „Moramo biti pragmatični i realni", rekao je turski vicepremijer Mehmet Šimšek u Davosu.

Asad je unaprijed poslao naizgled diplomatske tonove rekavši da je spreman da razgovara o „svemu". To i nije neko iznenađenje s obzirom na to da za razliku od prethodnih jalovih razgovora u Ženevi sirijski režim sada ima jasnu vojnu nadmoć nakon preuzimanja Alepa. U Damasku se govori o potrebi za daljim „pomirenjem", što u tom rječniku zapravo podrazumijeva povratak vladinih trupa u gradove koje i dalje kontrolišu pobunjenici. Njima se nudi premještanje na drugu teritoriju ili predaja u zamjenu za amnestiju.

Sirijska opozicija, sa druge strane, izrazila je spremnost da pregovara tek o garancijama za očuvanje prekida vatre i humanitarnoj pomoći za ugrožena područja.

Posmatrači ukazuju da najveći uspjeh Astane mogu da budu razgovori sami – po prvi put bi predstavnici režima i opozicije mogli da sjednu za isti sto. Jer razgovori u Ženevi su ranije vođeni metodom šatl-diplomatije – posrednici su šetali od predstavnika Damaska, do predstavnika pobunjenika. Međutim, kako je jutros prenio Rojters, izvor iz opozicije kaže da nemaju namjeru da sjednu za isti sto sa predstavnicima vlasti.

 

 

Preporuka redakcije