Ratno silovanje i kako ga sankcionisati | Kiosk | DW | 24.04.2019
  1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages
Reklama

Kiosk

Ratno silovanje i kako ga sankcionisati

Savjet bezbjednosti Ujedinjenih nacija izglasao je rezoluciju protiv seksualnog nasilja u ratnim sukobima. Prijedlog teksta je potekao iz Njemačke, Rusija i Kina su se suzdržale prilikom glasanja.

Namjera njemačke vlade, koja je predložila tekst rezolucije, je da se ubuduće efikasnije sprječava seksualno nasilje tokom ratnih sukoba i da se omogući brže i lakše izvođenje pred sud počinitelja tih zločina. Izglasanu rezoluciju je njemački ministar spoljnih poslova Hajko Mas nazvao "prekretnicom", mada je izvorni tekst donekle ublažen na insistiranje Sjedinjenih Država i nekih drugih zemalja. Njemački ambasador pri UN Kristof Hojsgen (Heusgen) je nakon usvajanja rezolucije ipak izrazio zadovoljstvo: "Mi nismo mogli da postignemo sve što smo željeli, ali smo ipak postigli mnogo."

Izglasavanju rezolucije su prethodile burne rasprave oko pojedinih dijelova teksta. Tako se na primjer na pritisak SAD, Rusije i Kine u konačnom tekstu odustalo od zahtjeva da se osnuje stalni međunarodni mehanizam za istrage slučajeva seksualnog nasilja i njihovo sankcionisanje, kao i od prijedloga da se osnuje formalna radna grupa UN-a koja bi se bavila tom tematikom. U rezoluciji se ipak spominju posebne sankcije UN-a protiv onih koji primjenjuju seksualno nasilje u sukobima, a države u kojima se to događa su pozvane da više pomažu žrtvama tog nasilja.

Protiv "kulture nekažnjivosti"

USA New York - UN Sicherheitsrat zu sexueller Gewalt

Njemački ministar spoljnih poslova Hajko Mas na sjednici Savjeta bezbjednosti

Njemački ministar Mas je u toku debate naglasio da izostanak pravnog sankcionisanja seksualnog nasilja u oružanim sukobima doprinosi nastajanju i širenju "kulture nekažnjivosti". On je također naglasio da je uz kažnjavanje počinioca zločina vrlo važno i da se pruži pomoć žrtvama. A generalni sekretar UN-a Antonio Gutereš je naglasio da se u mnogim kriznim regionima svijeta seksualno nasilje svjesno koristi kao dio ratne taktike. "Većina tih zločina se nikad ne prijavi, ne istraži i ne završi pred sudom".

Ujedinjene nacije su već i ranije u nekim rezolucijama osudile seksualno nasilje u oružanim suobima, a ono je u okvirima međunarodnog prava označeno i kao ratni zločin.

"Krivičnoggonjenja mora biti "

Ovom se temom u svojim današnjim izdanjima bave i brojni njemački mediji. Tako je Dojčlandfunk (Deutschlandfunk) objavio intervju sa predsjednicom organizacije za zaštitu ljudskih prava "Terre des Femmes" Godulom Kosak po naslovom "Krivično gonjenje je nužno".

Dojčlandfunk: Po čemu se razlikuje seksualno nasilje o kome je riječ u ovoj rezoluciji UN od drugih sličnih zločina?

Godula Kosak: Od vremena rata u Bosni i Hercogovini postoji seksualno zlostavljanje kao poseban oblik vođenja rata. Tada su tamo po prvi put žene masovno slane u logore za silovanja sa ciljem da se razore društvene strukture Bošnjaka. Kada u strogom muslimanskom društvu žena više nije djevica ili nije imala seksualni odnos samo sa svojim mužem, ona je praktički neupotrebljiva i kao supruga i kao majka budućih generacija. To se tada pojavilo po prvi put, a sada to imamo u ratnim suobima na Bliskom Istoku, gdje se žene sistematski seksualno zlostavljaju da bi se na taj način uništilo društvo neprijatelja. A u Bosni smo doživjeli i da žene poslije toga nisu bile rehabilitovane, nego su ih krili. One su važile kao sramota za svoje porodice i kao obeščašćene, umjesto da počinitelji zločina budu obeščašćeni.

I šta sada može tu da se promjeni? Kako zločinci mogu da se sankcionišu?

Važno je da se razviju pravni instrumenti, da ti slučajevi završe pred sudom i da se počinioci, ili oni koji su to tolerisali, kazne. Osim toga je važno da se ženama, koje se na sudu pojavljuju kao svedokinje, proži pomoć i zaštita. Ne smije se desiti da ako nekoga oslobode zbog nedostatka dokaza, žena opet postanu plijen. Osim toga je važno da u cijelom procesu budu više uključene žene kao advokatkinje i kao sudinice. Jer u patrijarhalnim društvima, pa čak i kod nas u Njemačkoj, postoji veliki problem da se žena nekom povjeri.

Međunarodni sud za ratne zločine u Hagu već postoji, tu je i posebni sud za Ruandu. Da li je to institucionalno rješenje za koje se Vi zalažete?

To bi moralo ići u tom pravcu. Ništa drugo nije zamislivo, i važno bi bilo da se osnuje sud Ujedinjenih nacija za posebne vrste ratnih zločina.

Advokatkinja Amal Kluni je na sjednici Savjeta bezbednosti govorila o mogućnosti nekog novog Nirnberškog suda. Da li je to po Vašem mišljenju realno?

USA New York - UN Sicherheitsrat zu sexueller Gewalt

Sjednica Savjeta bezbjednosti UN-a

Vjerovatno do toga neće doći, ali to bi bilo vrlo poželjno. Važno bi bilo da se ti zločini ne samo odbace i prezru, već i da se pravno sankcionišu. Krivični progon je važan i kao sredstvo zastrašivanja.

"Žrtve su opet postale žrtve"

O rezoluciji Savjeta bezbjednosti UN-a protiv seksualnog nasilja u ratnim sukobima piše u svom osvrtu i list Westdojče algemajne cajtung (Westdeutsche Allgemeine Zeitung - WAZ):

"Nova rezolucija bi trebala da pojasni ono što su Ujedinjenin narodi ustanovili još prije deset godina: da se kod silovanja i drugih oblika seksualnog nasilja radi o "ratnim zločinima koje je moguće pravno sankcionisati". Tada je u rezoluciji 1820 konstatovano da se radi prije svega o tome da se "žene i djevojke ponize, zaplaše i dominiraju, s ciljem da one budu izopćene iz svojih familija i društvenih zajednica. Ali od tada broj tih strašnih zlodjela nije opao. Oni neopisivo, dakle sve ono što se dešava u Sudanu, Jemenu, Siriji ili Mijanmaru (...) podsjećaju na strahote iz rata u Bosni ili u Ruandi. Ono što im je svima zajedničko je da zločinci uglavnom ostaju nekažnjeni, mada traume kojima su izložene žrtve i njihova stigmatizacija razaraju socijalno tkivo nekog društva i dugo nakon što se rat već završio."

A prvi program njemačke televizije ARD u svom se komentaru pod naslovom "Žrtve su ponovo postale žrtve" osvrće na insistiranje SAD pod prijetnjom veta da se ublaže neki dijelovi rezolucije i da se izbaci zahtjev za osnivanjem radne grupe UN-a koja bi se bavila tom temom:

"Ostali su samo apeli i upozorenja. Za bolju zaštitu žrtava. Za bolju zaštitu djece, koja su začeta silovanjem. Za više krivičnog gonjenja i za sankcije. Diplomatija je umjetnost kompromisa. Htjelo se više, moralo je da se pristane da se ide korak po korak. Tako to formulira njemački ambasador pri UN Kristof Hojsgen (Christoph Heusgen). Ali moglo bi i da se kaže: žrtve su ponovo postale žrtve - ovaj put igara moći unutar Savjeta bezbjednosti. Ona ne zna šta bi moglo da joj se desi kada napusti zgradu UN-a, rekla je libijska aktivistkinja Inas Miloud na kraju zasjedanja. Ona se naime vraća u brutalnu svakodnevnicu libijskog građanskog rata."

Priredio: Zoran Arbutina

USA New York - UN Sicherheitsrat zu sexueller Gewalt

Sjednica Savjeta bezbjednosti UN-a

Preporuka redakcije