Rat za Nagorno-Karabah | Politika | DW | 28.09.2020
  1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages
Reklama

Politika

Rat za Nagorno-Karabah

Artiljerija, helikopteri, mobilizacija… Jermenija i Azerbejdžan proglasili su ratno stanje dok traju žestoke borbe za Nagorno-Karabah. To bi mogla da bude najjača eskalacija od rata za sporni region devedesetih godina.

U centru Jerevana se skupljaju ljudi spremni da idu na front, prenosi dopisnik DW sa lica mjesta. U nedjelju je premijer te zemlje Nikol Pašinjan objavio da su oborena dva azerbejdžanska vojna helikoptera i tri bespilotne letjelice, kao i da su uništena tri tenka.

Nije bilo moguće nezavisno utvrditi da li je djelovala jermenska armija ili pobunjenici u samoproglašenoj Republici Nagorno-Karabah, oblasti koja se zvanično nalazi u Azerbejdžanu, ali je pod kontrolom tamošnjih Jermena.

Tokom noći i u ponedjeljak nastavljena je razmjena artiljerijske vatre. Prema zvaničnicima obje zemlje i izvorima iz redova pobunjenika, u dva dana je stradalo najmanje 46 osoba, među kojima ima i civila.

Regrutacija dobrovoljaca u Jerevanu

Regrutacija dobrovoljaca u Jerevanu

„Na ivici totalnog rata"

Prema pobunjenicima, azerbejdžanska vojska je bombardovala region u nedjelju ujutru, posebno glavni grad oblasti Stepanakret. „Tako nešto se nije desilo od devedesetih", kaže dopisnica njemačkog javnog servisa ARD Silvija Šteber za DW.

Ministarstvo odbrane u Bakuu je pak saopštilo da je u pitanju „kontra-ofanziva kako bi se zaustavile jermenske vojne aktivnosti i osigurala bezbjednost stanovništva".

U obje zemlje je proglašeno ratno stanje i počela je mobilizacija. „Na ivici smo totalnog rata u Južnom Kavkazu koji bi mogao da ima nepredvidive posljedice", napisao je premijer Pašinjan na Tviteru. „Spremni smo za taj rat."

Novinarka Šteber kaže da Rusija i Turska, podržavajući Jermeniju odnosno Azerbejdžan, raspiruju konflikt dvije bivše sovjetske republike. „Rukovodstvo Azerbejdžana možda ima više motivacije da sukob eskalira jer ima snažnu podršku Turske. Sa druge strane, uvoz ruskog oružja u Jermeniju znači da će se sukob vjerovatno nastaviti", navodi ona.

„Tenzije traju godinama", kaže Šteber. „Obje strane su u lošoj ekonomskoj i političkoj situaciji i obje vlasti pokušavaju da okupe narod iza sebe. Koriste svaki povod da skrenu pažnju sa domaćih problema."

Njemački šef diplomatije Hajko Mas pozvao je obje strane da „odmah prekinu borbena dejstva i posebno granatiranje sela i gradova".

Karta regiona

Tri decenije sukoba

Dvije kavkaske države su bezmalo trideset godina u konfliktu oko Nagorno-Karabaha, oblasti koju mahom naseljavaju Jermeni, ali koja je u sovjetska vremena pripojena Azerbejdžanu. Početkom devedesetih su jermenski pobunjenici preuzeli faktičku kontrolu, nakon rata u kojem je stradalo 30.000 ljudi.

Nagorno-Karabah je još 1991. proglasio nezavisnost, ali ne uživa međunarodno priznanje. Azerbejdžan, bivša sovjetska republika sa islamskim predznakom, traži povratak kontrole nad oblašću koju naseljavaju pravoslavni Jermeni.

Posljednje mjesece obilježile su međusobne optužbe za napade na sela u oblasti razgraničenja. U julu je u sukobu, koji nije imao veze sa ovim regionom, na granici stradalo dvanaest vojnika.

Posljednji veliki sukob odigrao se 2016. kada je stradalo preko stotinu ljudi. Posljednja velika inicijativa da se posreduje u mirovnim pregovorima između Jerevana i Bakua pokrenuta je 2010. godine i neslavno je propala.

nr (dpa, dw, afp)

Preporuka redakcije