Rat uništio sirijsku privredu

U Siriji se već više od dvije godine vodi građanski rat. Privreda zemlje je posrnula. Najveće posljedice zbog toga osjeti civilno stanovništvo. Stopa nezaposlenosti je prije rata iznosila manje od deset odsto, trenutno je svaki drugi Sirijac bez zaposlenja. Ko ima priliku, odlazi u inostranstvo. Posebno dobro obrazovani Sirijci, oni koji su u mirnodobsko vrijeme zemlju trebali pogurati naprijed, svojoj domovini okreću leđa. Siriji međutim ne nedostaju samo 'pametne glave', smatra Galina Kolev, ekspertica za vanjsku trgovinu u Institutu njemačke privrede u Kölnu: "Znatan dio infrastrukture je uništen. Mnoga preduzeća stoga proizvodnju prebacuju u Egipat ili u Tursku.Troškovi rata već odavno prelaze ekonomski učinak, " kaže Koleva. Investicije su od 2010. do 2012. opale za polovinu.

Sirija skoro više ne izvozi

2010. godine je ova zemlja izvozila sirovine u vrijednosti od više od dvije milijarde eura. Trenutno izvozi četvrtinu od te sume. Razlog su sankcije EU, što je bio evropski odgovor sirijskom režimu na represije i kršenja ljudskih prava. Jedna od najvažinijih izvoznih sirovina je nafta. Sirija je prije rata proizvodila 400.000 barela dnevno. U međuvremenu proizvodi manje od polovine.

Rabie Nasser je naučnik u Sirijskom centru za politička istraživanja u Damasku. On piše izvještaje za Ujedinjene nacije u kojima analizira ekonomsku situaciju u svojoj zemlji. On ne smatra da će sankcije promijeniti mišljenje sirijskog režima: "Sankcije pogađaju vladu ali i stanovništvo. Režim sankcije prebacuje na stanovništvo," kaže on. S obzirom da je EU zamrznula račune vladinih službenika, sada nedostaje novac za medicinsku skrb. On navodi da su evropske vlade toga svjesne ali da svojim građanima žele pokazati kako događaje u Siriji ne posmatrraju nijemo. U Siriji se razvio jedan novi oblik poslovanja koji Rabie Nasser naziva nasilnom ekonomijom. U jednoj državi koja se sama razara je mnogo prostora za djelovanje krijumčara koji su izgradili monopol na hranu i lijekove. "Oni nemaju interesa da se konflikt okonča jer zarađuju novac bez mnogo truda", kaže Nasser.

Razvoj poljoprivrede

U razvoju je također i poljoprivreda koja je sirijsko stanovništvo najvjerovatnije spasila od još gorih posljedica. Udio poljoprivrede u ekonomskom učinku zemlje je u roku od dvije godine porastao sa 17 na 27 odsto. Klimatski uslovi u zemlji su u tom periodu na svu sreću bili jako dobri.

Na taj način bilo je obezbijeđeno snabdjevanje hranom, a razvoj poljoprivrede je otvorio i nova radna mjesta. Da je vladala suša, situacija bi bila dramatičnija. Ipak, 60 odsto Sirijaca živi u siromaštvu što je dvostruko više nego prije rata. Skori kraj rata nije međutim na vidiku. Međunarodna mirovna konferencija koja je u više navrata odlagana, sada bi se trebala održati krajem novembra.

Autori: Hilke Fischer/Belma Fazlagić-Šestić

Odgovorni urednik: Mehmed Smajić