Raste potražnja za knjigama autora iz jugoistočne Evrope
28. mart 2010
Kako prevesti njemačkog pisca Franca Kafku na svih deset jezika zemalja jugoistočne Evrope? Ideja koja je 2006. godine zvučala iluzorno i naivno, dvije godine kasnije je uz pomoć partnera iz Austrije i Švajcarske realizovana, a danas urađa plodom. Za samo dvije godine prevedeno je 60 knjiga, dok se na prevodu 140 knjiga još radi, kaže Antje Kontius (Contius), voditeljka projekta ”Traduki”.
”Nakon svega što se desilo u Jugoistočnoj Evropi, željeli smo na neki način da razbijemo taj muk između Zapadne Evrope i Balkana. Otvaranje novog dijaloga je bio naš veliki izazov. Ujedno je to bio i veliki čvor za zemlje Zapadne Evrope, jer Njemačka, Austrija i Švajcarska, primjera radi, nikada još ništa nisu zajedno radile na državnom nivou da bi promovisale svoju književnost na njemačkom jeziku.”
Poštujemo razliku u jezicima
Prevodi se 150 knjiga sa njemačkog, 25 balkanskih djela na njemački, a preko 50 knjiga su prevodi između jezika zemalja jugoistočne Evrope. Tako je danas djela makedonskog liričara Nikole Madžirova moguće čitati na hrvatskom, a hrvatska djela Sibile Petlevski na makedonskom. Djela i autore iz Jugoistočne Evrope predlažu nacionalne izdavačke kuće, a šta će od predloženog biti prevedeno, odlučuje njemačko-austrijsko-švajcarski žiri koji se sastaje tri puta godišnje, objašnjava Antje Kontius.
”Ovaj program prevoda između jezika zemalja jugoistočne Evrope ima veliki odjek, jer smo u posljednje dvije godine uspjeli organizovati i dva manja književna festivala. Posjetili su ga autori iz svih deset zemalja, koji se od rata nikada više nisu sastali.”
Inicijatori ”Tradukija” svjesni su, kažu, stručnih polemika i nesuglasica koje se vode oko jezika pomenutih zemalja. Stručna literatura Jirgena Habermassa sa njemačkog se prevodi samo na jedan od jezika: srpski, bosanski, hrvatski ili crnogorski, dok se knjige za djecu i mlade, te belatristika prevode na svaki jezik pojedinačno.
”Lajpciškog autora Klemensa Majera dali smo prevesti i na srpski i na hrvatski jezik. Kada čitate savremenu književnost, uočavate razliku između ova dva jezika. Poštujemo činjenicu da su određeni jezici postali nacionalni jezici.”
Zanimanje sve veće
Ni izbor autora sa njemačkog govornog područja u zemljama Jugoistočne Evrope nije isti. Dok u Hrvatskoj vlada stav da je njemačka književnost teška, u Bosni i Hercegovini je ona mnogo popularnija. Albanske izdavačke kuće preferiraju modernu klasiku, koje u Albaniji zbog cenzure skoro da i nije bilo, objašnjava Antje Kontius. A kako strani izdavači prihvataju knjige autora iz jugoistočne Evrope?
”Raste potražnja, senzibilnost i otvorenost izdavača iz Njemačke, Austrije i Švajcarske. Postali su svjesi da i u zemljama jugoistočne Evrope ima uzbudljivih tekstova i knjiga, i odličnih autora. Nadam se da će književnost iz ovog dijela Evrope postati još poznatija, pogotovo naredne godine kada Srbija bude počasni gost na Međunarodnom sajmu knjige u Lajpcigu.”
Mrežu ”Traduki” zajednički su pokrenuli Ministarstva spoljnjih poslova Njemačke, Austrije i Švajcarske, Švajcarska fondacija za kulturu ”Pro Helvecija”, ”KulturKontakt Austrija”, Gete institut i Fondacija ”S. Fišer”.
Autorica: Selma Filipović
Odg. ur.: Z. Arbutina