1. Idi na sadržaj
  2. Idi na glavnu navigaciju
  3. Idi na ostale ponude DW-a

Raspad Jugoslavije i širi uticaj

30. august 2010

Raspad Jugoslavije tokom 90-tih godina imao je veliki geopolitički uticaj na Evropu, ali i na Pokret nesvrstanih zemalja. Evropski lideri nisu znali kako da se postave naspram tolikog broja novonastalih zemalja.

https://p.dw.com/p/OE0V
Raspadom Jugoslavije počeli su da izbijaju i da se šire nemiri i u članicama Pokreta nesvrstanih zemalja.
Raspadom Jugoslavije počeli su da izbijaju i da se šire nemiri i u članicama Pokreta nesvrstanih zemalja.Foto: DW

Raspadom zajedničke države na prostoru nekadašnje Jugoslavije nastao je mozaik malih nezavisnih zemalja, koji je evropskim liderima prouzrokovao niz problema, smatra Wolfgang Höpken, profesor istorije jugoistočne Evrope na Univerzitetu u Lajpcigu. ”Na početku su se svi pitali, kako bi se taj prostor mogao regionalno i politički organizovati. Kako da se Evropa rukovodi sa novim državnim uređenjima? Da bi riješili to pitanje, osmislili su politički instrument. Postavljen je cilj po kojem bi sve te zemlje vremenom trebalo da budu približene i integrisane u Evropsku zajednicu.”

Jugoslovenski nemiri preneseni i na Afriku

Sa krajem hladnog rata između Istoka i Zapada, automatski je oslabljen i Pokret nesvrstanih zemalja. Sam raspad Jugoslavije direktno je uticao i bio veoma loš primjer za afričke secesioniste, tvrdi Asfa-Wossen Asserate, politički analitičar i praunuk posljednjeg etiopskog cara, koji već godinama živi i radi u Frankfurtu. Sve afričke zemlje su, baš kao i bivša Jugoslavija, višenacionalne. U državama Afrike živi hiljade različitih nacija koji se sporazumjevaju na više od 2.000 jezika. Događaji u Jugoslaviji ohrabrili su afričke secesioniste da krenu u realizaciju svojih planova, objašnjava Asserate.

Sastanak Pokreta nesvrstanih u Nju Delhiju od 21.-24.10.1966. godine. Naser, Tito i Ghandi
Sastanak Pokreta nesvrstanih u Nju Delhiju od 21.-24.10.1966. godine. Naser, Tito i GhandiFoto: picture-alliance / dpa

”Do tog momenta su sve evropske zemlje poštovale granice afričkih država, koje su radi lakše raspodjele kolonija, svojevremeno formirane u Francuskoj i Velikoj Britaniji. Secesinostički pokreti nisu prihvatani. Međutim, raspadom Jugoslavije razbijen je ovaj tabu i vremenom je prećutno odobrena borba secesionista za odvajanjem. Raspad Jugoslavije je za Afriku bio crni dan!”

”1991. godina” kobna i probna za međunarodnu političku elitu

Do početka rata u Hrvatskoj 1991. godine, svjetski politički lideri imali su interes da Jugoslavija ostane cjelovita zemlja da ne bi ugrozili stabilnost cjelokupnog regiona. Međutim, brze političke promjene koje su 1991. godine uslijedile na međunarodnoj sceni, preopteretile su tadašnje političare i diplomate, ocjenjuje Holm Sundhaussen, njemački istoričar za jugoistočnu Evropu.

Rüdiger Rossig sa Titovom slikom
Rüdiger Rossig sa Titovom slikomFoto: DW

”Kraj hladnog rata između istočnog i zapadnog bloka, raspad Sovjetskog Saveza, puč u Moskvi, ujedinjenje Njemačke, Zalivski rat - sve je to iz temelja promijenilo smjer međunarodne politike. Skoro nijedan političar i diplomata nije imao koncept, kako da se nosi sa tom situacijom.”

”Jugoslaviju uništili i opljačkali Jugosloveni”

Istoričar Sundhaussen smatra da se Jugoslavija mogla razvijati u pravcu ”male Evropske unije”. Međutim, tadašnji politički akteri u regionu nisu uspjeli pod jednim krovom da koordiniraju velikim brojem malih država, potvrđuje to i balkanolog i novinar iz Berlina Rüdiger Rossig.

”Jugoslavija je zapravo eksplodirala. Možemo i narednih 50 godina da pričamo kako su Jugoslaviju uništile sile izvana. Međutim, Jugoslaviju je rasparčala, uništila i opljačkala njena sopstvena politička klasa. Sve dok to ne priznamo, mislim da na području bivše Jugoslavije nećemo imati ni političkog, a ni ekonomskog napretka.”

Autor: Selma Filipović

Odgovorni urednik: Mehmed Smajić