Ramstein i američki dronovi | Politika | DW | 20.03.2019
  1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages
Reklama

Politika

Ramstein i američki dronovi

Američka vojna baza Ramstein je sporna. Njemačka vlada je stalno izložena kritici, prije svega kada je riječ o upotrebi dronova preko ove baze. Korištenje dronova sada dobija epilog na sudu.

Naredba, klik, smrt? Bespilotne letjelice, koje mogu ubijati, su sporne. U Sjevernoj Rajni Vestfaliji se vode dva sudska procesa u kojima je riječ o smrtonosnim napadima bespilotnim letjelicama. Dva Jemenca su podigla tužbu, kao i jedan Somalijac – i to protiv Savezne Republike Njemačke. Tužitelji su, kako sami navode, izgubili pripadnike porodica u napadu američkih bespilotnih letjelica u njihovim domovinama. Napadi su navodno krenuli iz američke vojne baze Ramstein zbog čega oštećene strane za njih smatraju odgovornom Njemačku.

Ramstein je vojna baza koja nije posebno poznata, ali koja je izrazito sporna. Vojna baza se nalazi u blizini Kaiserslauterna u Rheinland Pfalzu i dio je Military Community Kaiserslauterna. U ovoj zajednici, prema navodima internet stranice Air Base Ramstein, živi više od 54 000 Amerikanaca: vojnika, pripadnika njihovih porodica, penzionera. Time je ova vojna baza najveća vojna baza izvan SAD-a.

Prosljeđivanje signala bespilotnim letjelicama

Ramstein je prije svega korišten kao okretnica za transporte američke vojske. No što se još odvija u Ramsteinu ne zna niko osim vodećih osoba. Malo informacija izlazi iz baze. Tako se dugo čekalo i na rijetke detalje o mogućoj koordinaciji akcije bespilotnih letjelica iz Ramsteina. 2016. godine je Michael Roth, državni ministar u Ministarstvu vanjskih poslova Njemačke, izvijestio Bundestag o sljedećem: SAD su saopćile Ministarstvu vanjskih poslova da se baza u Rheinland Pfalzu koristi kao telekomunukacijska relejna stanica za promet podataka sa bespilotnim letjelicama.

To znači sljedeće: Radio signali bivaju automatski primljeni i proslijeđeni dalje. Marcel Dickow, ekspert za sigurnosno-politička pitanja u berlinskoj Fondaciji za nauku i politiku, kaže da oni dolaze "vjerojatno putem optičkih vlakana iz SAD-a” i bivaju onda satelitom dalje proslijeđeni bespilotnim letjelicama. "Dalje operativne funkcije nisu jasne”, kaže Dickow.

Distanca je prevelika da bi bilo moguće upravljati iz SAD-a korištenjem bespilotnih letjelica u Pakistanu, Afganistanu ili Jemenu. Zbog toga su Amerikanci upućeni na vojnu bazu Ramstein kako bi podatke iz Ramsteina proslijedili do cilja. K tomu, kako je u svom izvještaju naveo državni ministar Roth, američko vojno osoblje u Ramsteinu planira i nadgleda zračne operacije i procjenjuje ih kasnije.

"Bez saznanja”

Do Rothovog izvještaja njemačka Vlada je stalno insistirala na tome da nema "saznanja” o operacijama SAD iz Ramsteina. Kako Roth tako i kasnije glasnogovornik njemačke vlade su naglašavali stalno da bespilotne letjelice niti polijeću niti njima biva upravljano iz Ramsteina. To isto je i sada Ministarstvo vanjskih poslova odgovorilo na pitanje DW-a.

Uz to je glasnogovornik njemačke vlade prethodnih godina više puta upućivao na jamstva SAD-a da se aktivnosti u njihovim vojnim bazama u Njemačkoj "provode u skladu sa važećim zakonom”. I Ministarstvo vanjskih poslova je to ponovo potvrdilo: "Mi smo u redovnom kontaktu sa našim američkim partnerima kada je riječ o političkim, vojnim i pravnim pitanjima američkih sigurnosnih snaga u Njemačkoj. To podrazumijeva da SAD u svojim aktivnostima u Ramsteinu – kao i u cijeloj Njemačkoj – poštuju njemačko pravo”, navodi se u odgovoru Ministarstva vanjskih poslova. To osim toga propisuje i Član 2 Statuta NATO-a koji se odnosi na raspoređivanje trupa.

Opasnost za transatlantske veze

Za Marcela Dickowa je ipak jasno sljedeće: Njemačka vlada uopće ne želi tačno znati šta se dešava u Ramsteinu. "Transatlantske veze ne trebaju biti pogoršane”, kaže ovaj ekspert. "Antiteroristička borba je uvijek bila sporna tema. Razlog tome je što Njemačka dijelove američke anti-terorističke borbe ne može i ne želi podržati”, kaže on. Zbog toga je, prema njegovim riječima, vlada do sada propuštala svaku priliku da unese više svjetla u mrak – kao primjerice u slučaju Komisije za ispitivanje slučaja Snowden.

Jedna druga mogućnost se ponudila 2015. godine kada su Jemenci i Somalijac, koji su na sudu u Muensteru podigli tužbu, prvi put pokušali Njemačku vladu učiniti suogovornom za smrt članova njihovih porodica. Tada je Upravni sud u Koelnu prvostepenom presudom odlučio da njemačka vlada nije obavezna zabraniti SAD korištenje Ramsteina za lansiranje bespilotnih letjelica koje bombardiraju Jemen. Jer i 2015. godine je predstavnik Ministarstva odbrane rekao da nema saznanja o tome da li je američka baza korištena za napade bespilotnim letjelicama.

Pomoć koja je u suprotnosti sa međunarodnim pravom?

Za Organizacije za zaštitu ljudskih prava kao što je Amnesty International je nasuprot tome sve jasno: Predočenim saznanjima o koordinaciji napada bespilotnim letjelicama iz Njemačke vlada u Berlinu podstiče djelovanje SAD-a. "Ta podrška, s obzirom na najavu američkog predsjednika Trumpa o tome da će program bespilotnih letjelica biti nadograđen, dobija na sve većoj brizantnosti”, navodi se u saopćenju Amnesty Internationala iz prošle godine. Te godine je ova organizacija objavila analizu o ulozi europskih država u američkom korištenju bespilotnih letjelica. Njemačka vlada, navodi se u toj analizi, ne poduzima dovoljno da bude sigurna da ne pruža pomoć u napadima bespilotnim letjelicama koja nije u skladu sa međunarodnim pravom.

Da li će sudski postupak koji su pokrenuli Jemenci i Somalijac donijeti nova saznanja? Ni sam ekspert Marcel Dickow to ne može procijeniti: "Ne vidim da se politički nešto promijenilo u držanju njemačke vlade proteklih godina”, kaže on. Prema navodima predsjedavajućeg sudije ovim postupkom u Muensteru pred sudom se nalazi težak mamutski proces. Ni Ustavni sud Njemačke ni Savezni upravni sud se do sada nisu bavili slučajem "sličnih konstelacija”, rekao je on.

Čitajte nas i preko DW-aplikacije za Android

Preporuka redakcije