1. Idi na sadržaj
  2. Idi na glavnu navigaciju
  3. Idi na ostale ponude DW-a

Raketni napad na Poljsku: prvo alarm, pa deeskalacija

Christoph Hasselbach
17. novembar 2022

NATO ne smatra da je Rusija napala njenu članicu, Poljsku, ali vidi odgovornost u Moskvi zbog rata u Ukrajini. Ipak, raste zabrinutost nekih ruskih susjeda.

https://p.dw.com/p/4Jdll
Nakon napada na Poljsku: NATO je uvjeren da projektil nije bio ispaljen iz Rusije
Nakon napada na Poljsku: NATO je uvjeren da projektil nije bio ispaljen iz RusijeFoto: UGC via REUTERS

Ostaci raketa za protivvazdušnu odbranu su u utorak naveče pali na poljsko selo na granici s Ukrajinom pri čemu su poginule dvije osobe. U susjednoj zemlji, Ukrajini, bjesni rat: Rusija svakodnevno ispaljuje brojne rakete, uključujući i rakete na civilne ukrajinske ciljeve. Nakratko je izgledalo kao da je možda napadnuta zemlja članica NATO-a, Poljska. To bi bilo ono što NATO očajnički želi da izbjegne - da bude uvučen u ovaj rat.

Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski je u večeranjim satima već bio siguran: "Ovo je ruski raketni napad na kolektivnu sigurnost!" Poljski opozicioni lider, bivši predsjednik Vijeća EU, Donald Tusk, rekao je da su ubijeni Poljaci "prve žrtve ovog rata na poljskom tlu".

Poruka: ne paničite!

Zvona za uzbunu zvone po cijelom zapadu. Međutim, nekoliko sati kasnije se ispostavilo da je neizvjesna mogućnost ciljanog ruskog napada, a onda vrlo vjerovatno i pogrešna. Prema tome, projektil je možda bio protivvazdušni projektil koji je lansirala Ukrajina i koji je slučajno eksplodirao iznad Poljske.

Ono što tada počinje je iznenađujuće jednoglasan međunarodni pokušaj da se stvari smire. To pokazuje koliko je velika zabrinutost da rat eskalira i da se proširi.

Hitni sastanak na Baliju: Joe Biden (sjedi), Olaf Scholz, Pedro Sánchez, Emmanuel Macron (s lijeva na desno)
Hitni sastanak na Baliju: Joe Biden (sjedi), Olaf Scholz, Pedro Sánchez, Emmanuel Macron (s lijeva na desno)Foto: Steffen Hebestre/Bundesregierung/dpa/picture alliance

Američki predsjednik Joe Biden bio je jedan od prvih koji je rekao da projektil vjerovatno nije ispaljen iz Rusije. To je rekao predsjednik zemlje koja vojno, kao niko drugi, podržava Ukrajinu.

Značajno je da Kina, koja nije kritikovala rusku invaziju na Ukrajinu, također poziva na oprez. „Sve strane treba da ostanu mirne i uzdržane u trenutnim okolnostima", izjavila je portparolka Ministarstva vanjskih poslova.

Čak i u Poljskoj, gdje su pale rakete, sa najvišeg nivoa ulažu napore da se stvari smire. Predsjednik Andrzej Duda zaključuje: "Ništa, apsolutno ništa, ne sugeriše da je to bio namjerni napad na Poljsku."

Kasnije se oglasio i generalni sekretar NATO-a Jens Stoltenberg. "Nemamo dokaza da je ovo bio namjerni napad", rekao je Stoltenberg nakon hitnog sastanka Vijeća NATO-a održanog u srijedu poslijepodne u Briselu.

Gdje ima rata ima i raketnih napada

Njemački kancelar Olaf Scholz je također pozvao na oprez. "U tako ozbiljnoj stvari, svako brzopleto utvrđivanje toka činjenica prije temeljne istrage ne dolazi u obzir", rekao je Scholznakon samita G20 na Baliju. On je u intervjuu za n-tv dodao da je "veoma sretan" što su se "svi vrlo mirno, staloženo i jasno suočili sa ovim izazovom".

Scholz je nakon ruske invazije na Ukrajinu u februaru upozorio na treći svetski rat. Iz tog razloga, on je uvijek bio neodlučan oko isporuke oružja Ukrajini, što mu je također donosilo kritike u zemlji i inostranstvu. Bez obzira na ljutnju vlade u Kijevu i nekih istočnoevropskih zemalja NATO-a, Scholz i dalje odbija da isporuči njemačke borbene tenkove i pješadijska borbena vozila koja su hitno potrebna Ukrajini. Njegova zabrinutost je da će u Moskvi na njih gledati kao na ofanzivno oružje i da će Njemačka tada u očima Vladimira Putina biti uključena u rat.

Kremlj: Drugi bi trebali uzeti Bidena kao primjer

Čak i ako Scholz i drugi zapadni političari sada gotovo isključuju ruski napad na članicu NATO-a, Poljsku, oni na kraju krive Rusiju. Raketni napad se ne bi dogodio, kaže Scholz, "bez ruskog rata protiv Ukrajine, bez raketa koje se sada intenzivno i u velikim razmjerima ispaljuju na ukrajinsku infrastrukturu". Rat je, kaže generalni sekretar NATO-a Stoltenberg, "pravi razlog incidenta".

Ruske rakete i krstareće rakete svakodnevno pogađaju ukrajinske gradove
Ruske rakete i krstareće rakete svakodnevno pogađaju ukrajinske gradoveFoto: Gleb Garanich/REUTERS

U međuvremenu, Kremlj očigledno slijedi dvostruku strategiju prijetnji i deeskalacije. Ne okrivljujući nikoga za raketni napad, bivši ruski predsjednik Dmitrij Medvedev napisao je na Twitteru: "Ako vodi hibridni rat protiv Rusije Zapad se približava svjetskom ratu".

Njegova izjava se poklapa s izjavom ruskog ambasadora pri UN-u Dmitrija Poljanskog, koji je na svom Telegram kanalu pisao o pokušaju provokacije: „Postoji pokušaj da se izazove direktan vojni sukob između NATO-a i Rusije, sa svim posljedicama za svijet."

S druge strane, dok istovremeno pokušava izvući politički kapital iz incidenta, čini se da je i Moskva zainteresovana za smirivanje situacije. Portparol Kremlja Dmitrij Peskov pozdravio je "uzdržan i profesionalniji odgovor američke vlade". Druge zemlje koje su pokazale "histeričnu, suludu rusofobičnu reakciju" trebale bi slijediti njihov primjer.

Treba ojačati protivvazdušnu odbranu

Svjetske berze su prilično brzo odbacile početno uzbuđenje. Nakon trenutnog kratkog šoka, važni indeksi su se oporavili, što pokazuje da investitori trenutno ne očekuju da će se ukrajinski rat proširiti na NATO.

Naglasak je na "trenutno". Jer strah da će se rat proširiti na teritoriju NATO-a je ostao. Istočne zemlje NATO-a povlače koncekvence. Poljska želi pojačati nadzor nad svojim vazdušnim prostorom pri čemu je podršku ponudilo njemačko Ministarstvo odbrane . Njemački avioni „Eurofighter" bi "već sutra", mogli biti korišteni "ako Poljska tako želi", izjavio je portparol u Berlinu.

Generalni sekretar NATO-a Jens Stoltenberg ne pripisuje direktnu krivicu Rusiji, već konačnu odgovornost za rat protiv Ukrajine
Generalni sekretar NATO-a Jens Stoltenberg ne pripisuje direktnu krivicu Rusiji, već konačnu odgovornost za rat protiv UkrajineFoto: Valeria Mongelli/ZUMA Press Wire/dpa/picture alliance

Litvanski predsjednik Gitanas Nauseda poziva NATO da brzo rasporedi protivvazdušne sisteme duž cijelog istočnog krila NATO-a. Međutim, poljski generalštab odbacuje moguće navode da je poljski sistem protivvazdušne odbrane ovdje zakazao. Kritične infrastrukture mogu biti zaštićene. Ali "nijedna vojska nema sistem protivvazdušne odbrane koji štiti cijelu teritoriju jedne zemlje".

Generalni sekretar NATO-a: Spremni smo

Šta ako se ispostavi da je raketni napad u utorak bio ruski napad? Stoltenberg kaže da je u takvom slučaju "NATO spreman da djeluje odlučno i na smiren način".

Stoltenberg je to jasno rekao još oktobru u intervjuu za DW. Ako je napadnuta zemlja članica NATO-a, u Moskvi ne bi trebalo biti nesporazuma: "Naravno, to bi pokrenulo član 5, klauzulu o kolektivnoj odbrani."

Zbog toga je pojačano i stavljeno u stanje pripravnosti i prisustvo trupa na istoku NATO-a. "Ne radimo ovo da izazovemo sukob, već da spriječimo sukob."

Pratite nas i na Fejsbuku, preko Tvitera, na Jutjubu, kao i na našem nalogu na Instagramu.