Radovan Karadžić - ratni zločinac i tvorac RS-a | Politika | DW | 18.03.2019
  1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages
Reklama

Politika

Radovan Karadžić - ratni zločinac i tvorac RS-a

Karadžićev put od pjesnika i psihologa do tvorca i vrhovnog gospodara RS-a obilježen je najtežim ratnim zločinima. Kritičari tvrde da takva nedjela nije mogao počiniti bez brojnih saučesnika.

Serbien Karadzic vor UN-Tribunal Drei Gesichter von Karadzic (picture alliance/dpa)

„Nemojte da mislite da nećete odvesti Bosnu i Hercegovinu u pakao, a muslimanski narod u nestanak, jer muslimanski narod ne može da se odbrani ako bude rata ovdje!“ Radovan Karadžić je ovim riječima u Skupštini BiH 1991. godine najavio krvoproliće, obraćajući se političkim predstavnicima Bošnjaka - muslimana. Kritičari tvrde da je već tada bio siguran u podršku Slobodana Miloševića i Jugoslovenske narodne armije (JNA).

Početkom devedesetih godina Jugoslavija se raspadala, a ekstremni nacionalistički pokreti su jačali. Na političku scenu BiH Karadžić je došao kao lider Srpske demokratske stranke (SDS), koja je sa druge dvije nacionalne stranke - Strankom demokratske akcije i Hrvatskom demokratskom zajednicom (HDZ) BiH porazila Savez komunista Jugoslavije na prvim višestranačkim izborima u BiH, odnosno bivšoj Jugoslaviji.

Srbijanska podrška za stvaranje etnički čistih područja

Dekan Fakulteta političkih nauka u Sarajevu Šaćir Filandra smatra da je pojava Radovana Karadžića rezultat neuspješnih procesa demokratizacije postjugoslovenskog društva, kada su nagomilani historijsko-nacionalni problemi zadobili formu nacionalističkih pokreta.

Dr. Sacir Filandra (DW)

Prof.dr. Šaćir Filandra

„Karadžić se od postkomunističkih lidera izdvajao osobnom agresivnošću i radikalizacijom etno-političkih stavova i pozicija, naslanjajući se na slične krugove iz beogradskog političkog miljea i srpskog velikodržavnog projekta. Oslanjajući se na intelektualnu i političku podršku Beograda i moć JNA, radikalno je ušao u proces etničkog čišćenja i stvaranja ekskluzivno srpskih prostora u prvim mjesecima '92. godine. Pri tome je iskazao neviđenu dehumanizaciju prema neistomišljenicima, pretvarajući sve nesrbe u svoje protivnike, ne prezajući od svih vrsta ratnih zločina da bi ostvario svoje političke ciljeve“, kaže Filandra.

Profesor Filandra vjeruje da ličnost Radovana Karadžića ima i patološke dimenzije jer je zločine koristio i prikazivao kao formu svog odnosa prema drugima, za šta se nikada nije kajao. „Zapravo se radi o političkoj figuri i ličnosti kakva se rijetko susreće u savremenoj povjesti, ali povijest fašističkih i ekstremnih pokreta pokazuje da su postojale ličnosti sličnih karakternih i političkih nazora“, kaže Šaćir Filandra.

Ekstremna etnonacionalna politika – preduslov za ratne zločine

Ratko Mladic und Radovan Karadzic Fahndungsplakat 2002 (picture alliance/dpa)

Potjernica, koja je bila raspisana za Karadžićem i Mladićem

Politika Radovana Karadžića bila je prihvaćena u mnogim područjima BiH sa srpskom većinom, a SDS je vrlo brzo postao najuticajnija politička partija Srba u ovoj zemlji. Banjalučki profesor i psiholog Miodrag Živanović kaže da je Karadžićev uticaj na široke narodne mase „produkt dominacije populizma iz kojeg direktno slijedi nacionalizam i sve ono što pripada palanačkoj svijesti“.

„To je proces zatvaranja života u neljudske okvire, čime se stvaraju uslovi za izvršenje teških ratnih zločina. U BiH u tom smislu nema nevinih, a lideri takvih 'politika' neminovno proizvode ratne zločine, manje ili veće, a u slučaju Radovana Karadžića i - genocid", kaže banjalučki profesor.

Karadžić je imao saradnike i mentore u Beogradu. To potvrđuju mnogi kritičari, među kojima i direktor beogradskog Foruma za međuetničke odnose Dušan Janjić. „Slobodanu Miloševiću su trebali lideri poput Karadžića, Jovana Raškovića i drugih koje je proizvodila Državna bezbjednost Srbije, ali Karadžić nije bio samo proizvod Miloševića i bezbjednosnih službi, već i sopstvene želje za moći. Ta se želja u jednom momentu izmakla kontroli. I dok je Miloševićeva agenda bila razbijanje Jugoslavije i njeno prekrajanje po etničkim principima, ambicije Karadžićevih Srba su bile da se BiH ujedini sa drugim srpskim zemljama“, ističe Janjić.

Karadžić i Boban – zajedno protiv BiH

Radovan Karadžić je saradnike nalazio i među podanicima Franje Tuđmana, a jedan od njih bio je Mate Boban. Politički analitičar iz Zagreba Davor Gjenero kaže da su Karadžić i Boban zajedno radili na razbijanju BiH. „Prvog predsjednika HDZ-a BiH Stjepana Kljujića, koji je do danas ostao lojalan konceptu nedjeljive BiH, nadomjestio je surovi Mate Boban. A taj se Boban vrlo dobro razumio s psihijatrom i pjesnikom koji je maštao o Sarajevu u opsadi i plamenu. Hrvatska je zato na Haškom sudu prepoznata kao sukrivac za agresiju na BiH, jer Boban nije bio izbor bh. Hrvata nego službenog Zagreba, i jer je njegova politika, za razliku od Kljujićeve, osmišljavana na Pantovčaku“, kaže Gjenero.

Davor Gjenero (Davor Gjenero)

Nakon rata u BiH i podizanja Haške optužnice, Radovan Karadžić je nestao sa političke scene BiH, a međunarodne snage provele su nekoliko bezuspješnih akcija potrage. Bježeći od pravde dugo se krio u Beogradu koji je godinama negirao da štiti optuženog za ratne zločine. „I Vojislav Koštunica i vojno-obavještajne strukture i Zoran Đinđić, svi su znali da se Radovan Karadžić prerušio u Dragana Dabića. Odbijali su da ga izruče, jer su se plašili da bi za njim u Hag mogli otići i mnogi drugi“, pojašnjava Dušan Janjić.

Karadžićeve „zasluge" za Srebrenicu

Radovan Karadžić bio je predsjednik RS-a, vrhovni komandant vojske do 1996. godine, a time i jedan od onih koji su imali odlučujući uticaj na izvršenje ratnih zločina. „Mi smo stvorili od (Ratka) Mladića legendu jer znamo da naš narod voli legende. Međutim, propustili smo da iznesemo i uspjehe drugih komandanata. Recimo sada (Radislav) Krstić, koji je isplanirao preda mnom, i ja sam mu odobrio taj zadatak za Srebrenicu, koji je to izvanredno uradio. Naravno, pomaže i Mladić i Glavni štab (Vojske Republike Srpske) i svi drugi...", kazao je Karadžić nakon pada Srebrenice.

Prvostepenom presudom 2016. godine Radovan Karadžić je proglašen krivim za genocid u Srebrenici, zločine protiv čovječnosti i kršenja zakona i običaja ratovanja koje su počinili Vojska i Policija RS-a tokom oružanog sukoba u BiH. Izrečena mu je kazna od 40 godina zatvora. Pravosnažna presuda bit će mu izrečena u srijedu, 20. marta.

 

Čitajte nas i preko DW-aplikacije za Android