Radosna vijest kršćanima u 140 znakova | Politika | DW | 15.05.2016
  1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Politika

Radosna vijest kršćanima u 140 znakova

U Bibliji stoji da je zadatak Isusovih učenika bio propovijedati evanđelje na mnogim jezicima. Papa danas "cvrkuće" na šest jezika i ima više od 27 milijuna pratitelja. Ali, prava strategija Vatikanu još nedostaje.

Profil pape Franje na Twitteru - prikazan preko pametnog telefona

Profil pape Franje na Twitteru

Komunikacija u Vatikanu je stvar za sebe. Nerijetko ona protječe onako kako je već stoljećima bilo uobičajeno. Objavljuju se tekstovi, a vjernici ih zatim mogu primiti na znanje. No, ipak se nešto promijenilo: Katolička Crkva u Rimu u međuvremenu pravi uspješne pokušaje u socijalnim mrežama. Jer i papi, kao i njegovim crkvenim kolegama je jasno da u današnje doba moraju biti prisutni na Twitteru i sličnim socijalnim medijima.

To mišljenje dijeli i Bernd Hagenkord, šef njemačke redakcije Radio Vatikana. "Uvjeren sam da, ako se danas ne upustite u tih 140 znakova, onda izdajete 'radosnu vijest'.

Bernd Hagenkord

Bernd Hagenkord smatra da je potrebno da i Vatikan bude prisutan na socijalnim mrežama

Jer radosnu vijest Crkva želi navijestiti - na jezicima koji postoje na svijetu. A i ovo je jedan od tih jezika", kaže Hagenkord i dodaje da je takav način komuniciranja svojevrstan izazov.

Nema interakcije, a ni strategije

To je na koncu i poruka današnjeg blagdana Duhova: u Bibliji stoji da su Isusovi učenici, odnosno apostoli poslani u svijet kako bi na mnogim jezicima navijestili radosnu vijest. Pa tako papa danas "cvrkuće" na Twitteru na šest jezika, a njegovi učenici se zovu pratitelji kojih papa Franjo ima više od 27 milijuna na Twitteru. No, ono što je u biti odlika socijalnih medija, na papinom profilu se ne događa, a to je interakcija. Među više od 800 papinih tweetova, doduše, ima i mnoštvo komentara - od toga i puno kritičnih prema Crkvi - ali Vatikan na njih ne reagira.

Ustvari je to tek pokušaj da Vatikan bude prisutan i na tim kanalima. Odnedavno je papa s ljepuškastim fotografijama prisutan i na Instagramu. Prava strategija se iza toga, međutim, ne krije. "Tu je velika zbrka, ali se mora imati hrabrost iskušati i takvo što", kaže Hagenkord. Jer, ono što je važno, to će i doći do korisnika, dodaje on. "To nije pitanje strategije, već pitanje hoće li korisnici reagirati, prihvatiti i proslijediti ili ne. Stoga se Vatikan mora i odreći malo kontrole. Jer, tako to funkcionira", kaže Hagenkord.

Inače, uopće nije potrebno misliti da papa Franjo sam sjedi za računalom, pametnim telefonom ili tabletom i postavlja tweetove. Ali, kako se može čuti, makar odlučuje o rečenicama koje mu njegovi uposlenici predstavljaju za postavljanje na Twitteru, među kojima su i politički aktualne teme, poput kriza koje potresaju Europu.

Ili kriza i briga koje se tiču cijelog svijeta, poput klimatskih promjena:

"Moramo naučiti jedan novi jezik"

Komplicirana medijska slika u Vatikanu upravo prolazi kroz jedan reformski proces. Dario Edoardo Vigano, svećenik Rimske kurije koji je postavljen za šefa Tajništva za komunikacije, zna da socijalni mediji pritom igraju važnu ulogu: "Moramo naučiti jedan jezik koji je ispravan za one medije koje koristimo. Na Twitteru to dobro funkcionira, na Instagramu također. Očito postoji velika bliskost pojedinih papinih fotografija s korisnicima, ili pak s drugih sadržajima, na primjer videima o papi koje postavljamo."

Sinoda u Vatikanu - okupljeni biskupi

Vatikan se mora malo i udaljiti od svojih krutih struktura i prihvatiti izazove modernog vremena i moderne komunikacije

Međutim, pozornom promatraču se ipak tu i tamo javljaju jake sumnje u to da ta moderna komunikacija tako dobro funkcionira, i to onda kad neki e-mail upućen Tajništvu za komunikacije završi u bespuću. Izravna komunikacija u oba smjera je Vatikanu često još uvijek nepoznanica - pa čak i u službi koja je zadužena za takvu komunikaciju. Ali, papa ipak i dalje "cvrkuće" preko Twittera. A njegovih učenika, odnosno pratitelja biva sve više.

Preporuka redakcije

Reklama
default

Kako se raspala Jugoslavija?

Ratna dešavanja koja su pratila raspad SFRJ bila su razorna za region. Novonastale države izlaz iz krize vide u ulasku u EU. Jedan od uslova za brže eurointegracije, koji stiže iz Brisela, jeste regionalna saradnja.