Radosna vijest kršćanima u 140 znakova

Komunikacija u Vatikanu je stvar za sebe. Nerijetko ona protječe onako kako je već stoljećima bilo uobičajeno. Objavljuju se tekstovi, a vjernici ih zatim mogu primiti na znanje. No, ipak se nešto promijenilo: Katolička Crkva u Rimu u međuvremenu pravi uspješne pokušaje u socijalnim mrežama. Jer i papi, kao i njegovim crkvenim kolegama je jasno da u današnje doba moraju biti prisutni na Twitteru i sličnim socijalnim medijima.

To mišljenje dijeli i Bernd Hagenkord, šef njemačke redakcije Radio Vatikana. "Uvjeren sam da, ako se danas ne upustite u tih 140 znakova, onda izdajete 'radosnu vijest'. Jer radosnu vijest Crkva želi navijestiti - na jezicima koji postoje na svijetu. A i ovo je jedan od tih jezika", kaže Hagenkord i dodaje da je takav način komuniciranja svojevrstan izazov.

Nema interakcije, a ni strategije

To je na koncu i poruka današnjeg blagdana Duhova: u Bibliji stoji da su Isusovi učenici, odnosno apostoli poslani u svijet kako bi na mnogim jezicima navijestili radosnu vijest. Pa tako papa danas "cvrkuće" na Twitteru na šest jezika, a njegovi učenici se zovu pratitelji kojih papa Franjo ima više od 27 milijuna na Twitteru. No, ono što je u biti odlika socijalnih medija, na papinom profilu se ne događa, a to je interakcija. Među više od 800 papinih tweetova, doduše, ima i mnoštvo komentara - od toga i puno kritičnih prema Crkvi - ali Vatikan na njih ne reagira.

Ustvari je to tek pokušaj da Vatikan bude prisutan i na tim kanalima. Odnedavno je papa s ljepuškastim fotografijama prisutan i na Instagramu. Prava strategija se iza toga, međutim, ne krije. "Tu je velika zbrka, ali se mora imati hrabrost iskušati i takvo što", kaže Hagenkord. Jer, ono što je važno, to će i doći do korisnika, dodaje on. "To nije pitanje strategije, već pitanje hoće li korisnici reagirati, prihvatiti i proslijediti ili ne. Stoga se Vatikan mora i odreći malo kontrole. Jer, tako to funkcionira", kaže Hagenkord.

Inače, uopće nije potrebno misliti da papa Franjo sam sjedi za računalom, pametnim telefonom ili tabletom i postavlja tweetove. Ali, kako se može čuti, makar odlučuje o rečenicama koje mu njegovi uposlenici predstavljaju za postavljanje na Twitteru, među kojima su i politički aktualne teme, poput kriza koje potresaju Europu.

Ili kriza i briga koje se tiču cijelog svijeta, poput klimatskih promjena:

"Moramo naučiti jedan novi jezik"

Komplicirana medijska slika u Vatikanu upravo prolazi kroz jedan reformski proces. Dario Edoardo Vigano, svećenik Rimske kurije koji je postavljen za šefa Tajništva za komunikacije, zna da socijalni mediji pritom igraju važnu ulogu: "Moramo naučiti jedan jezik koji je ispravan za one medije koje koristimo. Na Twitteru to dobro funkcionira, na Instagramu također. Očito postoji velika bliskost pojedinih papinih fotografija s korisnicima, ili pak s drugih sadržajima, na primjer videima o papi koje postavljamo."

Međutim, pozornom promatraču se ipak tu i tamo javljaju jake sumnje u to da ta moderna komunikacija tako dobro funkcionira, i to onda kad neki e-mail upućen Tajništvu za komunikacije završi u bespuću. Izravna komunikacija u oba smjera je Vatikanu često još uvijek nepoznanica - pa čak i u službi koja je zadužena za takvu komunikaciju. Ali, papa ipak i dalje "cvrkuće" preko Twittera. A njegovih učenika, odnosno pratitelja biva sve više.