Radikalna samokritika crkve
25. septembar 2018
Tako nešto se od biskupa rijetko može čuti. Franc-Jozef Overbek govori o „velikoj izdaji" u crkvi. „To uključuje prije svega alarmantne dokaze da su neke ideje i aspekti našeg katoličkog seksualnog morala, kao i neke strukture moći i hijerarhije, podsticale i još uvijek podstiču seksualno zlostavljanje."
Biskup iz Esena, Overbek, do sada je birao najjasnije riječi kako bi opisao efekat studije o zlostavljanju. Studiju o seksualnom zlostavljanju maloljetnika od strane ljudi iz crkve 2014. godine zatražila je Njemačka biskupska konferencija. Rezultate studije objavili su još 11. septembra nedjeljnici „Cajt" i „Špigel". Podatke do kojih se došlo mnogi biskupi su ocijenili kao „sramotne", izrazivšu „zgroženost".
Sedamdeset članova Biskupske konferencije će u Fuldi, tokom zvaničnog predstavljanja rezultata, razgovorati o toj studiji. Prema dosadašnjim izvještajima, istraživanje se odnosi na period između 1946. i 2014. godine u Njemačkoj i po prvi put su navedene konkretne brojke: radi se o 3.677 žrtava seksualnih napada od strane najmanje 1.670 optuženih, prije svega sveštenika. Ukupno bi moglo da se radi i o desetinama hiljada napada. Koliko visoke će biti te tamne brojke, teško može da se procijeni, jer nisu obuhvaćene sve institucije Katoličke crkve.
Celibat?
Preporuke stručnjaka Overbek veoma ozbiljno shvata kada je riječ o njegovoj biskupiji. Zbog žrtava bi trebalo „zaista krenuti novim putevima". I biskup iz Pasaua, Štefan Oster, govori o „radikalnoj formi samokritike".
Sada će morati da se pokrene diskusija o temama kao što je promjena seksualnog morala ili ukidanje celibata. Ostaje otvoreno šta će konkretno odlučiti nemački biskupi u Fuldi. Da li će na primer podstaći razmišljanje o obrazovanju sveštenika, celibatu ili sadašnjoj praksi prema kojoj sveštenici obično žive sami.
O svešteničkoj obavezi prema celibatu, u Njemačkoj se unutar crkve već odavno diskutuje. Zbog skandala sa zlostavljanjem, diskusija se sada ponovo rasplamsava. Rasprava o celibatu – da se naslutiti – mogla bi da podijeli Katolički crkvu. Ali podsticaj za novo razmišljanje o obavezi prema celibatu možda uopšte ne dolazi iz akademskih krugova ili od strane njemačkih biskupa s njihovih dugih zasjedanje – već sa sasvim drugog kraja hrišćanskog svijeta.
Podsticaj iz Amazonije
Ovih dana se u intervjuu za DW oglasio brazilski kardinal Klaudio Humes (84), koji brine o autohtonim narodima u Amazoniji. Na tom velikom području crkva u Brazilu ima 38 biskupija i rad crkve tamo dostiže svoje granice. „Potreban nam je drugi oblik klira", kaže Humes. „U tom smislu se postavlja i pitanje obaveze prema celibatu".
Matijas Kač, portparol i predsjednik saveza žrtava „Ćoškast sto" (Eckiger Tisch) na to gleda kritički. On je bio žrtva seksualnog nasilja na berlinskom Kanisijus-koledžu, jednoj jezuitskoj školi. On se već dugo angažuje za rasvjetljavanje zlostavljanja. „Katolici slijeva i zdesna već pola vijeka diskutuju o tim strukturnim pitanjima u crkvi", kaže Kač za DW. To je „ispravno i važno", ali za njega – to nije centralno pitanje.
„Za mene je važno da se žrtvama sada brzo ponudi pomoć i da konačno budu obeštećene – koje će se osjetiti kao obeštećenje, koje je primjereno šteti koja je učinjena". Odlučujuće je da se sada „pažnja posveti žrtvama". Kao ključnu tačku za zloupotrebu, Kač više vidi raspodjelu moći u crkvi, a ne celibat.
Od Fulde do Rima
To bi mogao da bude signal za Rim, jer od prije nekoliko dana je poznato da papa Franja, o temi zlostavljanje u februaru hoće da razgovara sa predsjednicima svih biskupskih konferencija. Australija, Čile, Francuska, Filipini, Holandija, Njemačka… iz sve više zemalja u javnost izlaze slučajevi seksualnog nasilja od strane ljudi iz crkve.
Od sastanka u februaru, portparol žrtava Kač ima konkretna očekivanja: papa, smatra on, ne bi trebalo da poziva samo predsjednike biskupskih konferencija, već i žrtve: „Gotovo da nema zemlje u kojoj Katolička crkva nije aktivna, u kojoj nema seksualnog nasilja nad djecom i mladima od strane sveštenika. Zato bi to bio pravi signal: da crkva konačno bude spremna da sasluša, a ne samo da daje odgovore."