Radikalna neprijatnost za Vučića | Politika | DW | 16.05.2019
  1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages
Reklama

Politika

Radikalna neprijatnost za Vučića

Da li će vlasti u Srbiji uhapsiti radikale Vjericu Radetu i Petra Jojića i poslati ih pred haški sud? Stvar je osjetljiva za njihovog dojučerašnjeg partijskog kolegu Vučića, a čini se da će međunarodni pritisak izostati.

„Šta će se dalje dešavati, kako će Srbija reagovati, to nije moj problem", rekla je Vjerica Radeta novinarima. U svakom slučaju, ona i kolega iz Srpske radikalne stranke (SRS) Petar Jojić dobrovoljno ne idu u Hag.

Od utorka ih tamošnji Mehanizam – nasljednik Haškog tribunala – ponovo traži zbog „nepoštovanja suda". Iza te pravne formulacije krije se navodni uticaj na dvojicu svjedoka iz maratonskog procesa protiv njihovog šefa Vojislava Šešelja.

Prema tvrdnjama haškog Tužilaštva, Radeta i Jojić su 2007. i 2008. zastrašivali i podmićivali svjedoke s ciljem da oni pred sudom daju pripremljene izjave i tako rasterete Šešelja. Za istu stvar bio je optužen i radikal Jovo Ostojić koji je umro 2017. godine. Tužiteljka Dajana Elis je u podnesku Sudu prenijela iskaze prema kojem je jedan od svjedoka od SRS dobijao 500 eura mjesečno da svjedoči kako mu se kaže.

Da li je to istina ili nije tek bi trebalo da se utvrdi, no Sud je već odlučio da mora da se sudi u Hagu, a ne u Beogradu kako je preliminarno odobreno. Naime, svjedoci ne žele da govore u Srbiji plašeći se za svoj život. „Odbijanje svjedoka da daju iskaze u Srbiji značajno bi otežalo prezentaciju slučaja od strane Tužilaštva i usporilo proceduru", piše u odluci kineski sudija Liu Daćun.

Prijeti im do sedam godina zatvora

Vjerica Radeta je rekla da ne može da zamisli da bi neko prekšrio pravosnažno rješenje Višeg suda i nju i Jojića izručio Hagu. „Ali svakako je to pitanje za predstavnike vlasti", dodala je Radeta.

U ovom slučaju izvršna vlast i njen neprikosnoveni lider Aleksandar Vučić mogu mudro da šute jer je još aktuelna odluka sudskih vlasti iz 2016. godine, na koju se Radeta sada i poziva. Tada je naime Vijeće za ratne zločine Višeg suda u Beogradu odlučilo da srpski državljani mogu biti izručeni u Hag jedino ako su optuženi za ratne zločine, a ne i za nepoštovanje suda.

Nakon što je Haški tribunal kritikovao Srbiju zbog toga – tamo tumače da je Srbija dužna da pruži svaku pravnu asistenciju, pa i da izruči optužene za nepoštovanje suda – tadašnji premijer Vučić poslao je oštro pismo u Hag u kojem je tražio „poštovanje" za Srbiju. Tribunal je troje radikala optužio još 2012, nalog za hapšenje Beogradu je upućen 2015, a crvena potjernica Interpola naredne godine.

Za nepoštovanje suda se inače izriču kazne do sedam godina zatvora, ili 100.000 eura novčane globe, ili oboje. Međutim, maksimalne kazne za taj prestup nisu uobičajene. Tako je Vojislav Šešelj za svoje prvo nepoštovanje suda kažnjen sa 12 mjeseci zatvora. On je prije godinu dana pravosnažno osuđen na deset godina robije zbog zločina protiv čovječnosti, ali nije morao da se vraća u ćeliju jer je bio u pritvoru duže od toga.

Doduše, od političara vladajuće stranke već se oglasio poslanik Vladimir Đukanović koji ne Tviteru napisao da Srbija „nikako ne smije da postupi po idiotskoj odluci kretena u Haškom tribunalu". „Sikter od Srbije zločinci", dodao je on.

Serbien Donald Trump-Anhänger in Belgrad (Getty Images/AFP/A. Stankovic)

Vera Didanović pretpostavlja da Radikali posjeduju izvjestan materijal o Vučiću koji bi mogli objaviti ako bi im se zamjerio

Nezgoda za Vučića

Da li će srpske vlasti dakle ponovo ignorisati zahtjev iz Haga? „Mislim da je Vučiću jako teško da izruči radikale", smatra Vera Didanović, novinarka nedeljnika NIN. „Prvo jer mu je politički jako skupo da u tom dijelu biračkog tijela na koje sve vrijeme računa bude optužen za izdajnika. U Srbiji je atmosfera u nekom smislu gora nego devedesetih u pogledu nacionalizma i stavova građana prema korpusu pitanja u vezi sa ratnim zločinima, Haškim tribunalom, Zapadom", kaže ona za DW.

Prema ranijem istraživanju Demostata, veliki broj građana Srbije smatra da su loše informisani o radu Haškog suda, ali i pored toga većina smatra da je sud „pristrasan". Upravo na taj dio biračkog tijela – ujedno čitaoce prorežimskih tabloida – Vučić pretežno računa, vjeruje novinarka NIN-a.

Među kritičarima beogradskih vlasti je gotovo opšte mjesto da su Šešelj i njegovi radikali takozvana „konstruktivna opozicija", kakva su bili i za vrijeme Miloševića. Aranžman, prema njima, izgleda otprilike ovako: Šešelj može da šeta od jednog televizijskog studija do drugog, ali ne smije da kritikuje vlast. Umjesto toga, on negira svoje zločine i huška protiv Hrvata, Bošnjaka i Albanaca, a poslanice građanske opozicije naziva „ustaškim kurvama"…

Kao dokaz simbioze Šešelja i Vučića uzima se tako činjenica da lider Radikala i dalje ima poslanički mandat, premda je srpski Zakon izričit – poslanički mandat prestaje kada je neko osuđen na kaznu zatvora od šest mjeseci ili više. Međutim Administrativni odbor Skupštine, koji je pod kontrolom Naprednjaka, odbija da ukine mandat Šešelju.

„Vučić i dalje ima jako čvrste odnose saradnje sa Radikalima", kaže Vera Didanović. „Mogu samo da pretpostavim da bi se oni mogli međusobno ucjenjivati – da Radikali imaju izvjestan materijal o Vučiću koji bi mogli objaviti ako bi im se zamjerio. On ih koristi jednako kao Milošević: kad se obraća Zapadu, oni su radikalno nacionalističko strašilo, pa Vučić predstavlja sebe kao umjerenog proevropskog lidera."

Premda je politički značaj Radikala marginalan – prema svim ispitivanjima javnog mnjenja, oni su daleko ispod cenzusa – njihovi planirani ekscesi uvijek su dovoljno dobri da izazovu regionalne skandale. Prije desetak dana je u šatoru u Hrtkovcima održan kongres SRS, baš na mjestu gdje je Šešelj zahtijevao deportacije vojvođanskih Hrvata. Prošlog ljeta je mračni vic kojim je Vjerica Radeta na Tviteru ismijavala i negirala genocid u Srebrenici izazvao ogorčenje i u Srbiji i u komšiluku.

Aleksandar Vucic (picture-alliance/Photoshot/Pang Xinglei)

Vučić je ostao pošteđen neprijatnosti da hapsi ljude koje je veći dio političke karijere nazivao herojima

Hag je bio juče?

Mala je vjerovatnoća, smatra naša sagovornica, da se Radeta i Jojić ikada nađu u haškoj sudnici. Prošla su vremena kada je „puna saradnja sa Haškim tribunalom" bila uslov svih uslova za put Srbije ka Evropskoj uniji. Veliki međunarodni pritisak je popustio kada je, nakon Radovana Karadžića, u Srbiji 2011. uhapšen i Ratko Mladić.

Kako je to sve završila prethodna vlast, Vučić je ostao pošteđen neprijatnosti da hapsi ljude koje je veći dio političke karijere nazivao herojima. Karadžić i Mladić su zbog ratnih zločina i genocida u Srebrenici osuđeni na doživotne robije, prvi pravosnažno, dok je drugi trenutno u žalbenom postupku.

„Mislim da Zapad danas Kosovo zanima više od svega", dodaje Vera Didanović. Premda, kako kaže, važne adrese u međunarodnoj zajednici itekako znaju šta se u Srbiji dešava na drugim poljima, „važnost kosovskog pitanja je za njih tolika da su spremni na sve ostalo zažmiriti" – uključujući i ignorisanje novih zahtjeva Haškog tribunala. Prema toj logici, samo Vučić koji je svemoćan u Srbiji može da završi Kosovo pa mu ne treba dodijavati nekakvim slučajem nepoštovanja Haškog suda.

Tako će, po svemu sudeći, Radeta i Jojić moći dalje da sjede u skupštinskim klupama i asistiraju svom stranačkom šefu u nacionalističkim performansima. Jedino što neće smjeti preko granice, jer bi ponovo mogla da bude aktivirana crvena potjernica. Ali do Hrtkovaca mogu bez problema.

Čitajte nas i preko DW-aplikacije za Android