1. Idi na sadržaj
  2. Idi na glavnu navigaciju
  3. Idi na ostale ponude DW-a
Emeritierter Papst Benedikt XVI.
Foto: Sven Hoppe/Pool/dpa/picture alliance
ReligijaNjemačka

Racingerova jalova molba za oprost

Kristof Štrak
10. februar 2022

Da li bi tražio oprost, ili čak priznao sopstvenu krivicu? Koliko god da je kratko novo pismo penzionisanog pape Benedikta XVI, toliko je i jalovo, misli Kristof Štrak.

https://p.dw.com/p/46jfm

Jozef Racinger, nekadašnji papa Benedikt XVI se brani. Konačno. Kako je i najavio. On komentariše optužbe protiv njega i oštre kritike, nakon objavljivanja izvještaja jedne minhenske advokatske kancelarije o seksualnom zlostavljanju i zataškavanju, koje se događalo i dok je on bio na funkciji biskupa minhenskog i frajzinškog.

- pročitajte još:Benedikt XVI odbacuje optužbe

Pismo, istovremeno objavljeno na osam jezika, bilo da je u potpunosti sam pisao ili uz pomoć nekog drugog, pravi je Racingerov tekst. Iz razumljivih razloga to ne važi za 80 stranica njegove izjave, koje su bile dio izvještaja na 1.900 stranica, koji je 20. januara objavila minhenska advokatska kancelarija Vestpfal Spilker Vastl. I u kojem je osporavana, netačna tvrdnja bivšeg pape, razotkrivena kao laž.

Bez preuzimanja odgovornosti

alt - bitte stattdessen 43309813 verwenden
Kristof ŠtrakFoto: DW

A sada? Da li je pismo, koje nakon 82 stranice izjave ima jedva 70 redaka, molba za oprost, implikacija priznanja krivice? Neki su to pročitali u tom tekstu. Ali pažnja: izvinjenje za šta? Ovo pismo se ne odnosi na nekadašnje žrtve. Prije nego što je Racinger po prvi put u pismu napisao „ljudi koje su seksualno zlostavljali sveštenici“, dobrih desetak puta je napisao riječ „ja“. Zamjenice „mene, meni, moje", kada 94-godišnji nekadašnji papa govori o sebi pojavljuju se još češće. Da, Racinger je to tako formulisao – „iskrena molba za oprost". Ali, za takvu molbu nedostaje bilo kakav oblik priznanja krivice i preuzimanja odgovornosti.

Jedan od onih, koje minhenski izvještaj takođe tereti zbog neprimjerenog ponašanja, je njegov nasljednik na mjestu nadbiskupa minhenskog i frajzinškog, kardinal Fridirh Veter. On, koji će takođe uskoro napuniti 94 godine, reagovao je već krajem januara. On je suštinske rečenice o njegovoj odgovornosti formulisao sa gotovo hrišćanskom poniznošću. „U Katoličkoj crkvi je kroz teologiju i kanonsko pravo sva moć koncetrisana skoro isključivo na pomjesnog biskupa. I njegova odgovornost se ne može prebaciti na nekog drugog“, napisao je kardinal. I zbog toga moli za oprost.

- pročitajte još:Kardinal Marks: "Nismo imali interesovanja za patnje žrtava"

To isto važi i za Veterovog prethodnika, Racingera. Bilo da se radi o biskupu ili nadbiskupu, on je odgovoran za ono što se dešava u njegovoj biskupiji – tako to crkva vidi.

Testament

Pri tom je ovo novo pismo, možda posljednji tekst duhovnog karaktera nekadašnjeg pape, neka vrsta testamenta. Možda može i da te dotakne, jer te uvodi u svjet vjere Jozefa Racingera, koji ima povjerenje u milostivog Boga. Ali, on ne ide dalje u rasvjetljavanju odgovornosti. Uvijek su krivi drugi.

I onda još treba cijeniti kontekst pisma. Jozef Racinger u međuvremenu živi povučeno. Nije više kardinal ni papa. No, ipak u zaglavlju pisma stoji „Benedikt XVI, papa emeritus" – titula koja uopšte nije crkveno regulisana i do sada nije bila predviđena. A potpisao se kao Benedikt XVI. To je zapravo uloga onoga, koji je nekada bio papa i zbog toga mora ostati bezgrešan. Onoga, koji sebi ne želi da dopusti rečenicu da je i on mogao napraviti grešku. Ma naravno da nije. Za to će se već pobrinuti advokati.

Samo bezgrešne pape

I u tome leži neuspjeh njegovog pisma. Kada jedna takva duhovna ličnost, jedan veliki teolog ne može da piše o sopstvenoj krivici i odgovornosti – ko onda može? Niko da baci prvi kamen. Sve nekadašnje pape, bilo da su grešni ili ne, u međuvremenu su, ako ne sveti onda barem blaženi. Izgleda da je put Katoličke crkve kroz vrijeme popločan bezgrešnim papama.

- pročitajte još:Racingerova vjera u bezgrešnu crkvu

I za kraj: Racinger ukupno dva puta upotrebljava riječ „žrtva“ – dva puta među dobrih 900 riječi. Nakon toga se nađe još desetak puta „ja". On je sigurno sve uradio kako treba.

 Pratite nas i na Facebooku, na Twitteru, na YouTube, kao i na našem nalogu na Instagramu