Puzzle globalnog poretka | Politika | DW | 12.02.2019
  1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Politika

Puzzle globalnog poretka

Dosadašnji svjetski poredak se raspada. Preostali branioci liberalnih vrijednosti prolaze kroz fazu nesigurnosti. Ko će pokupiti komade smrskanog stakla?

Minhenska sigurnosna konferencija se smatra najznačajnijim i najvećim svjetskim skupom ove vrste. Ove godine se očekuje dolazak  40 šefova država i 100 ministara - uključujući kancelarku Angelu Merkel, američkog potpredsjednika Mikea Pencea i ruskog ministra inostranih poslova Sergeja Lavrova. Kada u četvrtak dođu u bavarski glavni grad sa svojim delegacijama, zateći će ih "Munich Security Report (MSR)" - "Minhenski izvještaj o sigurnosti", koji sadrži 100 stranica, predlaže teme i postavlja pitanja o sigurnosnom stanju u svijetu.

Sadržaj izvještaja je zabrinjavajući. Šef konferencije Wolfgang Ischinger u njemu navodi: "Nastupa nova era borbe za vlast između SAD-a, Kine i Rusije. Ona ide ruku pod ruku sa određenim vakumom vlasti koji se odnosi na liberalni međunarodni poredak." SAD, sa predsjednikom Donaldom Trumpom na čelu, pokazuju malo interesa za međunarodne sporazume, otvoreno stavljajući pod upitnik institucije kao što su NATO i Ujedinjene nacije. I što je još gore, SAD pod Trumpom više ne žele da imaju ulogu vodeće sile u slobodnom svijetu. Za transatlantske saveznike, još uvijek je teško provarljivo kada Trump pohvali neliberalne vođe" - bilo u Brazilu ili na Filipinima, kaže se u izvještaju o sigurnosti.

Nova rivalstva

SAD su, nastavlja se dalje u izvještaju, identifikovale "Kinu i Rusiju kao dva glavna strateška izazivača". Novo suparništvo između tri velike sile ispoljava se sasvim drugačije nego u prošlosti. Sukob između Vašingtona i Pekinga trenutno se najviše odražava na ekonomska i trgovinska pitanja. Rusija i Kina se, s druge strane, osjećaju ujedinjene u svom „savezu autokratija" kao protuigrači Zapada, ali su i međusobne konkurentkinje i pomno vrebaju jedna drugu kada se radi o geopolitičkim pitanjima.

Weißrussland MSC Sitzung in Minsk Wolfgang Ischinger (DW/E. Daneyko)

Predsjedavajući Konferencije o sigurnosti u Minhenu Wolfgang Ischinger

S druge strane, rivalstvo između Rusije i Sjedinjenih Država postoji prvenstveno u politici naoružanja. I ovdje izvještaj o sigurnosti daje malo nade za brzo poboljšanje. Nakon raskida Ugovora o zabrani upotrebe nuklearnih raketa srednjeg dometa (INF), pod znakom pitanja su i drugi dijelovi sporazuma. U ovom trenutku, čini se "malo vjerovatnim" da će Moskva i Vašington produžiti najnoviji sporazum o strateškom naoružanju poznat pod nazivom "START", kojem rok ističe 2021. godine.

A šta radi Evropa, koja izgleda da nije prisutna u svim tim strateškim planskim igrama? Evropska unija je loše pripremljena za novo nadmetanje velikih sila, i to ne samo zbog rasprave o " više strateške autonomije" za stari kontinent. Trenutno niko u ladici  nema dobro osmišljen "Plan B", s kojim bi se Evropa sigurnosno-politički mogla emancipirati.

Gdje su "čuvari liberalnog poretka"

I dok svjetski poredak ulazi u "novi interregnum" (op. red. međuvlašće), preostali branioci liberalnih vrijednosti muče se da prođu kroz ovu fazu nesigurnosti i nestabilnosti. Neki kandidati, kako se primjećuje u Minhenskom izvještaju, imaju volje ali ne i spremnosti da se pokažu kao čuvari liberalnog poretka, dok drugi koji bi to mogli, nemaju volje ili su nesposobni da pokažu svoje vještine".

Izvještaj detaljno razmatra kakav potencijal nude zemlje kao što su Kanada ili Japan. U posebnom poglavlju bavi se Velikom Britanijom kao zemljom koja je „doduše značajno uticala na formiranje liberalnih vrijednosti i koja sigurnosno-politički ima puno toga da ponudi, ali koja sebe i svoje partnere izlaže bezizlaznosti Brexita". Iako su ljudi u Londonu, Parizu i Berlinu više puta rekli da bi saradnja trebala da se nastavi i u budućnosti, već je sada jasno da će "proces Brexita na obje strane kanala izazvati ozbiljne štete".

Poziv na "Savez multilateralaca"

Dakle, ko treba da pokupi dijelove polupanog svjetskog poretka? Pred svoje predstojeće pojavljivanje na Sigurnosnoj konferenciji u Minhenu, njemačka kancelarka Angela Merkel je u video poruci rekla da želi raditi na očuvanju međunarodnih institucija. To je, po njenim riječima, sada "u najmanju ruku jednako važno kao što je bilo tokom hladnog rata". Njemačka je posvećena liberalnom svjetskom poretku. Ministar vanjskih poslova Heiko Maas nedavno je pozvao na formiranje globalnog "Saveza multilateralaca". Ali kako je tako nečem teško udahnuti život, pokazuje saradnja sa Francuskom, nesumnjivo najvažnijim partnerom Njemačke u Evropi.

Novo istraživanje fondacije Friedrich Ebert pokazuje da samo 42 posto Francuza, ali zato 59 posto Nijemaca smatra da bi njihova zemlja na međunarodnom planu trebala ostati uglavnom neutralna. Vojne intervencije  odbacuje mnogo više Nijemaca (65 posto) nego Francuza (50 posto). To je odraz različitih političkih procesa i strateških kultura Berlina i Pariza.

"Trenutna kriza transatlantskog partnerstva je veći izazov za Njemačku nego za Francusku, koja je uvijek imala nezavisniji pristup", kaže se u Minhenskom sigurnosnom izvještaju.

Na koji način bi se te razlike mogle politički riješiti, Berlin i Pariz hitno moraju razmotriti. Ali, kancelarka Merkel i predsjednik Emmanuel Macron za to u Minhenu neće imati priliku. Francuski šef države je prije nekoliko dana, na iznenađenje svih, otkazao svoje učešće na konferenciji - zbog "poteškoća sa terminima i unutrašnjo-političkih ograničenja”.

Čitajte nas i preko DW-aplikacije za Android

Preporuka redakcije

Reklama
default

Kako se raspala Jugoslavija?

Ratna dešavanja koja su pratila raspad SFRJ bila su razorna za region. Novonastale države izlaz iz krize vide u ulasku u EU. Jedan od uslova za brže eurointegracije, koji stiže iz Brisela, jeste regionalna saradnja.