Putinova kozačka renesansa

Kozaci se, otkako je Vladimir Putin na vlasti, osjećaju kao u doba carske Rusije kada je ova etnička skupina doživjela svoju renesansu. "Povijesno gledano je strogoća i moć uvijek bila cijenjena u svijetu. Rusija trenutno treba Kozake kao nikada prije", kaže ponovno Nikolai Doluda (na naslovnoj slici), kojeg je sam predsjednik Putin nedavno proglasio vođom svih Kozaka u Rusiji.

Borbena pričuva Kremlja

Doluda je prije nekoliko tjedana u moskovskoj katedrali Krista Spasitelja okupio kozačke vođe iz čitave Ruske Federacije, kao u stara dobra carska vremena.

No Kremlju je više stalo do politike nego do folklora. Moskva planira ovu etničku grupu kao i u carsko doba pojačano pridobiti za državnu službu, između ostalog i kroz "patriotski odgoj" mladih. "Stoljećima su Kozaci svojom vjerom i odanošću služili domovini i junački se borili za slobodu i neovisnost", rekao je Putin koji je Kozacima, između ostalog, u Moskvi obećao gradnju muzeja. Kozaci su pored svog akrobatskog plesa poznati i po svojim uniformama i jahačkim vještinama. No cilj Kremlja je konsolidacija preko 2.600 kozačkih grupa.

Kozaci u povijesti nisu bili samo poznati po tome što su štitili ruske granice nego su sudjelovali i u osvajačkim pohodima. Od prije dvije godine posebne kozačke jedinice sudjeluju u vojnoj paradi koja se održava u znak pobjede u Drugom svjetskom ratu.

Kozaci protiv "ne-patriota"

No suvremeni Kozaci su poznati i po tome da sami organiziraju patrole i napadaju one koji se protive službenoj politici Kremlja i nisu dovoljno "patriotski" nastrojeni. Članice punk-banda Pussy Riot i oporbeni političar Aleksej Navaljni su bili žrtve napada ovih grupa i svjedoče o izostanku policijske intervencije.

Kozaci na sebe gledaju kao na narod koji gaji tradicionalne vrijednosti. Povijesno etnički gledano se Kozački identitet krajem 14. stoljeća formirao spajanjem različitih etničkih utjecaja između ostalog i tatarskih. Tijekom stoljeća su se profilirali kao čuvari carskih granice, kao npr. tijekom Napoleonovih osvajačkih pohoda, ali i njemačkih prodora u Drugom svjetskom ratu.

Putin sada pokušava oživjeti ovu tradiciju i smatra kako su raspadom Sovjetskog Saveza i nestankom komunizma kao ideološke podloge jedinstvu nestale kohezijske snage u društvu. I pokušava ih oživjeti prije svega kroz jačanje pravoslavlja, ali i kozačkog identiteta.

Sumnjiva pozadina "kozačke renesanse"

Na skupu u katedrali Krista Spasitelja je postalo jasno da je cilj Kremlja stvaranje borbenih rezervi za Rusiju koja se sve češće osjeća napadnuta od strane liberalnih snaga. Zato je bilo riječi o oživljavanju kozačkih tradicija i to osnivanjem vrtića, škola i sveučilišta na kojima bi se jačao ovaj patriotski mentalitet. "Kozački identitet se razvija u istiniti patriotski pokret", rekao je na tom skupu ministar znanosti Valerij Falkov koji stoji i na čelu jednog povjerenstva koje bi trebalo raditi na jačanju utjecaja tog identiteta.

Kozački vođa Doluda kritizira činjenicu da u pojedinim dijelovima Ruske Federacije gotovo da i ne postoje poveznice između državnih struktura i kozačkih zajednica. Otvara se i pitanje priznanja Kozaka kao zasebnog naroda. Središte ove "kozačke renesanse" bi trebala biti regija Kuban, gdje je koncentrirano i najviše pripadnika ove zajednice.

No ima i Kozaka kojima se ne sviđaju težnje jačeg utjecaja države na kozački život. "U Rusiji je već sad više državnih službenika koji se bave kozačkim pitanjem nego što ima samih Kozaka", kritizira bivši kozački vođa Vladimir Gromov. Neki analitičari sumnjaju da je mnogima u državnom aparatu jednostavno samo stalo do toga da u ime kozačke renesanse izvuku što je moguće više novca iz državne blagajne.

nk(dpa)

Pratite nas i na Facebooku, na Twitteru, na YouTube, kao i na našem nalogu na Instagramu