Putin, Teheran i trgovci dronovima

O čemu će se razgovarati kada ruski predsjednik Vladimir Putin ovog utorka (19.07.) stigne u Teheran na razgovore? Ako je vjerovati službenim najavama obiju zemalja, onda u svakom slučaju ne o jednoj stvari: isporukama (borbenih) bespilotnih letjelica iranske proizvodnje Rusiji.

Da se takve isporuke pripremaju, saopćile su prošle sedmice Sjedinjene Države. Prema onome što je rekao Jake Sullivan, savjetnik za nacionalnu sigurnost američkog predsjednika Joea Bidena, postoje informacije da Iran "ubrzano raspoređuje nekoliko stotina bespilotnih letjelica", uključujući i one koje bi mogle nositi oružje.

"Ne", rekao je glasnogovornik Kremlja Dmitrij Peskov odgovarajući na pitanje novinara. O isporuci dronova se ne razgovara. Iranski ministar vanjskih poslova Hussein Amirabdollahian nedavno je uvjeravao Ukrajinu da njegova zemlja neće isporučivati ​​dronove Rusiji. Govorio je o američkom "činu propagande".

Međutim, SAD su tokom vikenda ponovno saopćile da postoje odgovarajući planovi u tom smislu. Prema Sullivanu, postoje dokazi da je rusko izaslanstvo nedavno posjetilo aerodrom u središnjem Iranu najmanje dva puta. Tamo su saznali za ambiciozni program bespilotnih letjelica Islamske Republike i pogledali neke modele koji mogu nositi oružje.

Problem vjerodostojnosti

Međutim, u sukobu tvrdnji Rusija i Iran imaju problem: malo je razloga vjerovati službenim izjavama dviju država. Neposredno prije napada na Ukrajinu, najviši dužnosnici ruske vlade demantirali su da imaju takve planove – i tako lagali bez presedana. S druge strane činjenica da je Iran nedavno uklonio dvije nadzorne kamere Međunarodne agencije za atomsku energiju (IAEA) u postrojenju za obogaćivanje urana u sporu oko tamošnjeg nuklearnog programa jednako malo govori u prilog vjerodostojnosti, kao i činjenica da se podaci pohranjeni na tim kamerama od početka 2021. više neće prosljeđivati ​​IAEA-i. Uporedno s tim, izjave obiju zemalja o temama o kojima će se raspravljati tokom Putinova posjeta Teheranu nemaju veliku vrijednost. 

Neprijatelji pravne države i demokracije

To da bi Iran mogao opskrbljivati ​​Rusiju bespilotnim letjelicama čini se vjerojatnom iz posebno jednog razloga: dva blisko povezana režima - kako onaj u Moskvi tako i onaj u Teheranu - ogorčeni su protivnici bilo kakvog oblika političke slobode i vladavine prava. Ideja da se građani mogu samostalno informirati iz izvora za koje vjeruju da su im vjerodostojni jednako je anatemisana kao i ideja da građani mogu reći što misle, pogotovo javno. Žestina i proizvoljnost kojom obje države djeluju protiv disidenata i kritičara ogleda se, primjerice, u stavovima koje zauzimaju u indeksu World Justice Project za 2021. Rusija je rangirana na 101. mjestu (od ukupno 139), Iran na 119. U Indeksu percepcije korupcije Transparency Internationala za 2021., dvije su zemlje također gotovo povezane: Rusija je rangirana na 136. mjestu (od ukupno 180 zemalja), Iran na 150.

I na međunarodnoj razini obje se zemlje predstavljaju kao neprijatelji demokracije i vladavine prava koji su odlučni učiniti gotovo sve: u Siriji obje podržavaju diktatora Bashara al-Assada, čiji je režim odgovoran za stotine hiljada mrtvih od ustanka 2011., mnogi od njih su stravično ubijeni u državnim mučilištima. Rusija i Iran nisu oklijevali podržati takav režim i boriti se svom snagom protiv njegovih protivnika.

Kako u Siriji, tako i u Ukrajini

Stoga se čini sasvim vjerojatnim da se u Teheranu raspravlja i o bespilotnim letjelicama – uključujući borbene bespilotne letjelice. Kalkulacija obje države je ista: boriti se protiv politike liberalizacije i vladavine prava tako da norme prosvijećenog društva podložnog samo zakonu (a ne samovolji i paternalizmu) ne trijumfiraju, ni u Siriji ni u Ukrajini. Kao države, Iran i Rusija nemaju nikakvu meku moć, ništa što se čak i izdaleka čini privlačnim. Državama poput njih ne preostaje ništa čime bi osigurale svoju vladavinu osim golog nasilja.

Pratite nas i na Facebooku, na Twitteru, na YouTube, kao i na našem nalogu na Instagramu