Putin i Parkinsonova bolest: Šta kažu ljekari? | Politika | DW | 29.04.2022
  1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages
Reklama

Špekulacije o Putinovom zdravlju

Putin i Parkinsonova bolest: Šta kažu ljekari?

Video koji je Kremlj objavio prošlog vikenda prikazuje Putina naizgled lošeg zdravlja. Neki komentatori i tabloidi tvrde da ima Parkinsonovu bolest. Šta kažu medicinski stručnjaci?

Od američkog senatora Marca Rubija, preko univerzitetskih profesora - politologa, do britanskih tabloida, čini se da se mnogi dobro razumiju u zdravlje ruskog predsjednika Vladimira Putina.

Tokom 12-minutnog video snimka sa sastanka sa ruskim ministrom odbrane Sergejem Šojguom, Putin je prikazan kako se pogrbljen čvrsto pridržava za sto, te kako udara nogom, dok mu je lice bilo primjetno natečeno.

Taj video uzburkao je duhove komentatora na društvenim mrežama, uključujući i bivšu poslanicu Konzervativne stranke Velike Britanije Louise Mensch, koji su na Twitteru došli do zaključka da ruski predsjednik ima Parkinsonovu bolest.

Istu tvrdnju također su iznijeli i brojni britanski tabloidi. Njihovi tekstovi i drugi medijski sadržaji uključivali su komentare profesora strateških komunikacija, nekoliko političkih analitičara i stručnjaka za govor tijela. Ali među njima nije bilo ljekara.

Russland | Präsident Putin im russischen Weltraumbahnhof Kosmodrom Wostotschny

Putin na meti britanskih tabloida

Bez pregleda nema dijagnoze

To vjerovatno nije slučajnost.

"Pravi neurolozi to vjerovatno neće komentarisati jer su naučeni da nikada ne komentarišu zdravlje osoba koje nisu njihovi pacijenti", rekao je za DW John Hardy, neurogenetičar sa britanskog Instituta za istraživanje demencije.

Naglašavajući činjenicu da je on neurogenetičar, a ne neurolog, Hardy je podijelio svoje mišljenje o Putinovom zdravstvenom stanju kao neko ko se bavi proučavanjem bolesti mozga.

"Po mom mišljenju, nema znakova parkinsionizam", kaže on. "On nije izgledao dobro... ali to nije Parkinsonova bolest."

Ray Chadhuri, neurolog sa Univerziteta u Londonu, slaže se s njim.

"Gledajući taj kratki snimak, ne mogu naći dokaze na temelju kojih bi mogao reći da kod Putina postoji parkinsonizam", izjavio je Chadhuri za DW.

Parkinsonovu bolest i parkinsonizam je nevjerovatno teško dijagnosticirati i mogu se samo utvrditi detaljnim neurološkim pregledom te osobe, pojasnio je Chadhuri.

"Oticanje lica ili drhtanje mogu biti uzrokovani mnogim razlozima, a ja nisam primjetio nikakvo drhtanje", rekao je Chadhuri.

Russland I Wladimir Putin und Sergej Schoigu I Vorstellung des Baus neuer Atom-U-Boote

Vladimir Putin i Sergej Šojgu

Caroline Rassell, izvršna direktorica Parkinson's UK, ponovila je Hardyjeve stavove, kada su je pitali za stručno mišljenje o tom snimku. Ona je istakla da je Parkinsonova bolest kompleksno stanje sa preko 40 simptoma u rasponu od fizičkih do mentalnih, kao i da ju je zbog toga  nemoguće dijagnosticirati pomoću 12-minutnog videa.

"Ona na svakoga utiče različito", rekla je Rassell. "Bez definitivnog dijagnostičkog testa, to je nešto što se može potvrditi samo nakon pregleda od strane neurologa ili specijaliste. Medijske i špekulacije u internetu su beskorisne."

Šutnja iz Kremlja dovodi do neizbježnih špekulacija

Nije neuobičajeno to da ljudi špekulišu o zdravstvenom stanju najmoćnijih svjetskih lidera. Mediji su pomno pratili bivšeg američkog predsjednika Donalda Trumpa koji je bio pozitivan na COVID-19 u 2020. godini, kao i epizode drhtanja bivše njemačke kancelarke Angele Merkel 2019. i operaciju debelog crijeva pape Franje tokom prošlog ljeta.

Već godinama iz Kremlja se ništa ne govori o Putinovom zdravstvenom stanju, što je novinare i politologe podstaklo da analiziraju svaki potez ruskog predsjednika, pokušavajući otkriti bilo kakav znak slabosti ili bolesti. Glasine u kojima se tvrdi da Putin ima rak štitne žlijezde, ozbiljne probleme s leđima, pa čak i psihozu, postale su dio standardnog medijskog diskursa vezanog za Putina.

Russland | Treffen UN-Generalsekretär Antonio Guterres und Wladimir Putin in Moskau

Glasine je podstaklo i Putinovo odbijanje da se približi svjetskim zvaničnicima

To se pogoršalo tokom pandemije COVID-19, kada se Putin nalazio u potpunoj izolaciji, odbijajući da se približi drugim svjetskim liderima na globalnim samitima i konferencijama, te zahtijevajući od onih s kojima se susretao da se prije toga izoluju i testiraju.

Ruska invazija na Ukrajinu u februaru u Putinovoj režiji dovela je do toga da mediji i analitičari špekulišu da je Putin u izolaciji  većinu obaveštajnih podataka dobijao od nekolicine određenih osoba koje su možda govorile, a možda i nisu, punu istinu, te da je to moglo uticati da zapadne u stanje narcisoidne psihoze.

Čini se da su novinari prihvatili tu ideju kao način da objasne rusku ničim izazvanu invaziju na Ukrajinu. Da li je Putin na samrti i želi li zahvaljujući tom ratu ostaviti svoj trag u istoriji, ili je uistinu vođen nekom vrstom psihoze - nema nikakvih informacija iz Kremlja i sve se temelji na špekulacijama.

I na kraju, niko - ni komentatori na Twitteru, ni neurolozi koji gledaju video klipove koje je Kremlj objavio, ni takozvani stručnjaci za Rusiju - ne znaju šta se dešava u Putinovom mozgu.

Pratite nas i na Facebooku, na Twitteru, na YouTube, kao i na našem nalogu na Instagramu

Preporuka redakcije

Audio i video zapisi na tu temu