Puigdemont: Separatizam iz egzila
19. juli 2018
Gromoglasan aplauz za jednog govornika koji je putem videa uključen u jednu dvoranu u Barceloni. Carles Puigdemont je uključen iz svog njemačkog egzila. U publici dvorane Ateneu Barcelonès su okupljeni vodeći političari katalonskog pokreta za nezavisnost. Njihov cilj je najava osnivanja nove platforme za katalonsku nezavisnost na jesen.
Njeno bi ime trebalo biti "Crida Nacional per la República" ("Nacionalni poziv za republiku"). Cilj je ujedinjenje svih onih koji se usprkos porazima posljednjih mjeseci i dalje žele angažirati oko postizanja nezavisnosti Katalonije od Španjolske. Novi pokret je "preporuka, koja nas obvezuje na izvršenje mandata koji smo dobili od 2,3 milijuna ljudi na biračkim mjestima", stoji u unaprijed objavljenom priopćenju.
To se odnosi na referendum o nezavisnosti od 1. listopada/oktobra 2017., kada su se Katalonci izjašnjavali o odvajanju od Španjolske. Na referendum je tada izašlo oko 42 posto birača s pravom glasa, a od njih se oko 90 posto izjasnilo za nezavisnost.
"Najveće poniženje španjolskog pravosuđa"
Nakon što je katalonska vlada pod vodstvom Puigdemonta krajem listopada/oktobra proglasila nezavisnost, Španjolska ju je centralna vlada raspustila. Istovremeno je pravosuđe podiglo optužnice protiv članova vlade. Jedna od točaka optužbe je glasila "pobuna". Puigdemont je prvo prebjegao u Belgiju. Krajem ožujka/marta 2018. je uhapšen u Njemačkoj. Viši zemaljski sud u Schleswigu je odlučio da ga se može isporučiti Španjolskoj, ali ne zbog "pobune", što je teža kvalifikacija, već samo zbog sumnji na pronevjeru javnog novca.
Time se međunarodni uhidbeni nalog za Puigdemonta pokazao korisnim: nakon odluke njemačkog suda ni u Španjolskoj on više ne može biti izveden pred sud zbog pobune. Zbog toga je tamošnji sud već donio odluku da tužbu zbog pobune definitivno povuče. Španjolski konzervativni list "El Mundo", inače blizak vladi, već je tu odluku njemačkog zemaljskog suda proglasio "najvećim poniženjem španjolskog pravosuđa u posljednjih 40 godina." I to od strane jednog regionalnog njemačkog suda. "Suci očito trebaju krvav i uspješan puč, kako bi prihvatili da ustanak predstavlja kršenje zakona", piše El Mundo. A čitav postupak za komentatora španjolskog lista je čista sramota. "Jadna njemačka demokracija. Jadna Europa", zaključuje komentator lista.
Suzdržaniji je međutim bio komentator lista "El Pais". Po njegovom mišljenju su suci presudili u skladu sa zakonima, što je u stvari znak stabilnosti njemačke pravne države.
Katalonski mit o potlačenoj naciji
U Kataloniji je interpretacija španjolske povijesti kao povijesti patnji katalonskog naroda vrlo popularna. Katalonci su po tom diskursu ti koji su stalno bili izloženi ugnjetavanju od strane Španjolaca. Neki povjesničari čak uspoređuju tu povijest sa "genocidom nad Armencima".
Taj motiv je u svom obraćanju suborcima koristio i Puigdemont. "Mi moramo nastaviti borbu protiv neopravdane represije i moramo nastaviti ići putem u pravcu katalonske Republike", poručio je on iz Njemačke. U njemačkim medijima se međutim to tumačenje prošlosti oštro kritizira. Tako se u jednom komentaru lista "Süddeutsche Zeitung" objašnjava: "Španjolski ustav ne poznaje pravo na odcjepljenje...osim ako neka manjina nije brutalno ugnjetavana. A o tome u današnjoj Španjolskoj ne može biti ni riječi."
No bez obzira na činjenicu, da Puidgemontu u Španjolskoj više ne tereti za pobunu, odnosi između separatista i vlade u Madridu i dalje ostaju napeti. No ipak se novi španjolski premijer Pedro Sánches, na vlasti tek nekoliko tjedana, već susreo s novim predsjednikom katalonske vlade Quimom Torrom. O sadržaju razgovora nije puno poznato, ali već i to da su se njih dvojca susreli važi za uspjeh.
To sigurno raduje i njemačku vladu. Bez da je to htjela, ona je provedbom uhidbenog naloga postala sudionik španjolsko-katalonskog spora. Sada najavljeno popuštanje napetosti omogućava Berlinu da se u vezi sa čitavom tom problematikom još više drži po strani.