Psovke na „separatizam“ regija | Evropa | DW | 01.01.2019
  1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages
Reklama

Evropa

Psovke na „separatizam“ regija

Rumunjska je preuzela predsjedanje EU-om. No, prethodno je jedna anti-centralistička inicijativa digla prašinu. Riječ je o boljem korištenju EU-novca. Čuju se optužbe za "separatizam".

Brdovito područje Karpata je specifično i danas sve prije nego bogato - osim tradicijom i prošlošću. Makar se Karpati prostiru preko Rumunjske, Ukrajine, Mađarske, Slovačke pa sve do Poljske, putovnice su različite, jezik također može biti različit, ali problemi su gotovo isti.

Europa regija je inicijativa koja već odavno postoji i na razini Europske unije, ali tek što su pokrajinska vijeća okruga Maramures i Satu Mare na sjeveru Rumunjske odlučila priključiti se Europskoj regiji Karpata, centralna vlada Bukurešta je pokrenula pravu hajku protiv ove „izdaje". Nacionalistička televizija Antena 3 javlja o „manevru za podjelu Rumunjske", tabloid Evenimentul tieli pita „Hoće li se Transilvanija odcijepiti?", a i rumunjski političari u Bukureštu na sav glas govore o „prijetnji integritetu" Rumunjske i o opasnom „separatizmu" koji je tamo na djelu. Vlada u Bukureštu je na koncu zabranila tim okruzima bilo kakvo udruživanje u nekakve nadnacionalne regije: njihova odluka „potkopava teritorijalnu cjelovitost" i „ugrožava nacionalnu sigurnost".

Rumänien - Gebirgszug der Karpaten (picture-alliance/J. W. Alker)

Regije Karpata dijele mnoge nacionalne granice i govore različitim jezicima. Ali nevolje su im slične, a tu je i Europska unija koja potiče taj oblik suradnje. Za Bukurešt - nedopustivo

Gdje vlada oporba, novca - nema

Sukob se počeo zaoštravati nakon što su gradonačelnici četiri najvažnija grada Transilvanije - Arada, Oradea, Cluja i Timisoara sklopili sporazum o međusobnoj suradnji pod nazivom Savez zapada jer Karpati i leže na zapadu Rumunjske. Sve to nema veze sa politikom nego su se gradovi željeli dogovoriti kako bolje provoditi projekte za infrastrukturu i za poticaje gospodarstva – što na koncu ciljano potiče i Europska unija i za koje postoje i posebna sredstva.

Ali nakon ovog političkog lova na vještice separatizma su i ovi gradonačelnici prisiljeni opravdavati svoje postupke: Ilie Bolojan iz Oradea kategorički tvrdi kako oni nemaju nikakav separatistički plan. Gheorghe Falca iz Arada objašnjava kako se „jednostavno radi o ekonomskoj suradnji" na koju imaju pravo i po Ustavu te zemlje.

No u Rumunjskoj je izuzetno snažan duh centralizma: Bukurešt je jedino što se računa, pokrajine i regije mogu biti samo privjesak nacionalnoj vladi da se može hvaliti četvornim kilometrima nacionalne površine. To je pak jedan od korijena i korupcije u Rumunjskoj, smatra politolog Cristoan Privulescu: „Mnogo novaca se dijeli samo klijentima vladajuće stranke. U područja gdje vlada oporba dolazi malo ili ništa."

Bukarest - Parlamentspalast (picture-alliance/dpa/C. Schmidt)

I prije rata, za vrijeme komunizma, ali i sad: za Bukurešt je već i isticanje regionalne tipičnosti "separatizam" i "potkopavanje jedinstva" Rumunjske

Iz K.u.K. na Balkan

I tu je problem: u sva ta četiri grada Transilvanije je pobijedila oporbena stranka PNL pa su tako i sva četiri gradonačelnika članovi te stranke. „Već tri godine nismo dobili iz Bukurešta nikakav dodatni novac za velike investicije", žali se gradonačelnik Arada. Shvatili su da im je bolje zajedno aplicirati za novac Europske unije jer to je ionako regija za koju se Bukurešt jedva brine: ceste su loše ili uopće ne postoje, treba sagraditi autoceste, treba bolji javni prijevoz, treba novca i za bolnice i za zdravstvenu skrb.

No ipak se u ovoj regionalnoj inicijativi ne može previdjeti politička dimenzija: udruga je stvorena samo nekoliko dana nakon proslave jednog stoljeća od „Velikog ujedinjenja" kojom su se ta područja koja su pripadala Austro-Ugarskoj nakon Prvog svjetskog rata priključila kraljevini Rumunjskoj. Ta povijesna odluka o priključenju iz Alba Iulie doduše i danas uzbuđuje mnoge duhove, jer slično kao i u Hrvatskoj ili Sloveniji, nekadašnji podanici Beča su vjerovali kako će im i u novoj državi to priključenje jamčiti određenu samostalnost i prava nacionalnih manjina koje su tamo živjeli.

Zato i gradonačelnici ovih gradova Transilvanije objašnjavaju kako oni ničem ne dovode u pitanje pripadnost Rumunjskoj, ali u zajedničkoj izjavi i pišu: „Odluka iz Albe Iulie je budućim naraštajima odredila projekt zajedničke države koja neće biti opterećena centralizmom i birokracijom. Jer ukočen centralizam i birokracija služi kasti političara i državnih službenika, a ne građanima."

Rumänien Panoramaansicht Hermannstadt (Getty Images/AFP/D. Mihailescu)

Ipak, tu ima i politike: gradonačelnici su se dogovorili o suradnji samo par dana nakon 100. obljetnice pripojenja Transilvanije iz Austro-Ugarske kraljevini Rumunjskoj. To nasljeđe se osjeća u čitavoj regiji

„Zajednički nam je samo jezik i loše ceste"

Opet slično kao i prilikom stvaranja države južnih Slavena, tako i u Transilvaniji nikad nije posve nestao ponos zbog činjenice da je ta regija Austro-Ugarske sve do 1918. bila i bogatija i razvijenija od ostatka zemlje kojoj su se priključili. Povrh toga, za dvije godine se u Rumunjskoj održavaju izbori i za parlament i za pokrajinske uprave. Utoliko je i ova odluka o udruživanju u Savez zapada važna poruka građanima koji žive u tom području koja stranka doista zastupa njihove interese.

Jer ne može se reći niti da ne postoji želja krenuti vlastitim putem. Još 1998. je publicist iz Cluj-Napoce Sabin Gherman objavio pamflet koji je dobro poznat u čitavoj Rumunjskoj. Njegov naslov jest „Ja sam sit Rumunjske" i piše kako „Europa i Transilvanija završavaju na Karpatima. Osim jezika i loših cesta nemamo ničeg zajedničkog. Ja sam sit Rumunjske i želim moju Transilvaniju." Nakon toga se razmišljalo i o tužbi protiv Ghermana zbog „veleizdaje".

Danas gradonačelnici gradova Transilvanije, usprkos hajki u medijima, ne moraju strahovati i da će biti optuženi za neki zločin jer imaju podršku i mnogih drugih gradonačelnika – naravno, redom iz rumunjske provincije. I oni razmišljaju o nekakvim oblicima regionalne suradnje. Politolog Pirvulescu nije posve uvjeren da će to biti uspješna pobuna protiv središnje vlade u Bukureštu, ali je uvjeren: „Koncept centralizma je u Rumunjskoj propao."

Čitajte nas i preko DW-aplikacije za Android

Preporuka redakcije