Prvi uspjesi američke vojne intervencije u Iraku

Sedam dana je 20.000 jezida bilo ukliješteno u brdovitom području Sindžar na sjeveru Iraka, na 40 stepeni celzijusa i skoro bez vode i hrane. U nedjelju im je uspjelo da pobjegnu iz obruča. Predstavnici autonomne kurdske vlade su saopštili da su se jezidske porodice spasile bijegom u Siriju. Potom su ih kurdski borci vratili u Irak.

Jedan broj pripadnika ove kurdske manjine je pri tom umro od iscrpljenosti i žeđi, među njima 50 djece. Pošto oni ne vjeruju samo u Boga već i u anđele, pripadnici "Islamske države" smatraju da se jezidi mole đavolima. Jezidima je zato i prijetila smrt od strane džihadističkih trupa, koje su ih držale u okruženju. Navodno su džihadisti do sada ubili oko 500 pripadnika ove kurdske manjine. Jedan broj je navodno živ pokopan, dok su brojne žene otete. Prethodno su sunitske ekstremističke paravojne trupe, okupljene u organizaciju "Islamska država" zauzele teritoriju sjeverno i zapadno od grada Mosula. Ušle su i u grad Sindžar, u kojem, kako se procjenjuje, živi oko 50.000 Jezida.

Prema navodima UN-a je 600.000 ljudi iz Sirije i Iraka našlo utočište u kurdskom autonomnom regionu na sjeveru Iraka. Pored jezida masovno se proganjaju i terorišu i hrišćani. "To je posljedica američke vojne intervencije 2003. godine", smatra ekspert za Bliski istok Michael Lüders u razgovoru za Deutsche Welle. Nakon svrgavanja Sadama Huseina mnogi suniti su ostali bez posla i političkih funkcija. To je izazvalo frustraciju i plodno tlo za nastajanje sunitske terorističke grupe "Islamski džihad".

Proteklog petka (8.8.2014.) su SAD započele zračne napade na terorističke trupe "Islamskog džihada". Borbeni avioni i bespilotne letjelice bombardovali su njihove položaje. Amerikanci su iz aviona izbjeglicama bacali vodu i hranu: ukupno 40.000 litara vode i 52.000 pakovanja gotovih jela. Iz američkog ugla je sve to tek početak. "Ne mislim da možemo riješiti problem u roku od nekoliko sedmica", izjavio je američki predsjednik Barack Obama.

"Bombardovanje je već pokazalo dejstvo", smatra Telim Tolan iz Centralnog vijeća jezida i dodaje: "Ali Amerikanci još nisu napravili preokret". Predstavnici kurdskih trupa Pešmerga su za DW izjavili da se radi o uspješnom udaru na pripadnike "Islamskog džihada" (IS). "Napadi su, koliko mi znamo, bili uspješni. Trupe IS-a bilježe velike gubitike, imaju dosta poginulih i povrijeđenih a uništena su im i vozila. I pored toga što nemamo preciznijih detalja, znamo da su ih zračni napadi teško pogodili."

Zračni napadi primljeni sa olakšanjem

Na vojni angažman SAD-a mnoge zemlje gledaju pozitivno. I visoko pozicionirani predstavnici crkve smatraju vojnu intervenciju protiv terorističkih trupa "Islamske države" legitimnom. "Čak je i Iran pokazao zadovoljstvo američkim zračnim napadina na IS (bivši ISIS), kaže ekspert za Bliski Istok Michael Lüders. Sa napadima su saglasne i vlade pojedinih zemalja Perzijskog zaliva jer se plaše da bi trupe "Islamskog džihada" mogle ući i na njihovu teritoriju. Istovremeno "Islamski džihad" finansijski podržavaju pojedini bogati Saudijci - suniti, jer se bori protiv, kako vjeruju, njima neprijateljskih šiita.

Američki predsjednik Obama prethodno je naglasio da su američki vojni napadi ograničene prirode. "Mi možemo izvršiti zračne napade, ali neće biti američkog rješenja problema. Umjesto toga mora postojati 'iračko rješenje' problema, koje će podržati SAD i druge zemlje. Ali neophodni preduslov je da Irak konačno formira legitimnu vladu", naglasio je Obama.

Ali upravo ta želja se čini teško ispunjivom. Već mjesecima se ne zna ko ima glavnu riječ u Bagdadu. U nedjelju je irački parlament ponovo razmatrao formiranje vlade ali bez rezultata. Od parlamentarnih izbora u aprilu, Irak je politički paralizovan. Stranka premijera Nurija al-Malikija je najjača politička snaga u zemlji. Ali veliki otpor mu ne pružaju samo Kurdi i suniti. Maliki je sporan i među svojim šiitima. Njegova diskriminacija sunita u Iraku smatra se uzrokom jačanja terorističke grupe "Islamska država".

I UN je zatražio od Iraka da što brže formira vladu. "Samo bi iračka vlada naciju mogla mobilizirati protiv prijetnje koju predstavljaju trupe"Islamske države", izjavio je portparol generalnog sekretara UN-a Ban Ki Moona u subotu u Njujorku. S obzirom na nadiranje trupa IS-a veoma je važno da iračke partije nominuju novog šefa vlade. Francuski šef diplomatije Laurent Fabius pozvao je na formiranje vlade nacionalnog jedinstva. "Iraku je hitno potrebna vlada, koja će predstavljati sve ljude i koji će je osjećati kao svoju, kako bi skupa bili u stanju da suzbiju terorizam", rekao je Fabius nakon susreta sa iračkim kolegom po funkciji Husseinom al-Schahristanijem.