1. Idi na sadržaj
  2. Idi na glavnu navigaciju
  3. Idi na ostale ponude DW-a
1. Weltkrieg Vieil Armand Hartmannsweilerkopf Soldatenfriedhof
Foto: Patrick Hertzog/AFP/Getty Images

Prvi svetski rat: Sjećanje je politika

Christoph Hasselbach
10. novembar 2018

Prije sto godine je završen Prvi svjetski rat. Za Francusku razlog za organizovanje velike svečanosti. Britanci taj jubilej obiljležavaju na svoj način. Nijemci ga obiljležavaju kod drugih. Šta to govori o svima njima?

https://p.dw.com/p/380rd

Prije podne, 11. novembra 1918. godine, američki vojnik Henri Nikolas Gunter pošao je u napad na njemačke položaje u Loreni i pritom je ubijen, u tačno 10:59 – minut prije nego što je na snagu stupilo primirje. Gunter važi za posljednjeg palog borca u Prvom svetskom ratu – jedan je od oko deset miliona stradalih vojnika. Ali i među civilima je bilo milionskih žrtava.

Sto godina kasnije, zemlje koje su učestvovale u ratu se sjećaju stradalih u „Velikom ratu“, kako ga zovu u Francuskoj i Veliki Britaniji. Kako se taj rat obiljležava, oktriva mnogo o tome kako se on ocjenjuje. Za Francusku i Veliku Britaniju, Prvi svjetski rat je oduvijek imao veći značaj nego za Njemačku, za koju su, sasvim jasno, u prvom planu moralna katastrofa Drugog svjetskog rata i holokaust. Na 100. godišnjicu Prvog svjetskog rata, francuski predsjednik je pokrenuo inicijativu i u Francuskoj napravio centar međunarodnog obiljležavanja te godišnjice.

1.Weltkrieg., österreich. Infanterie im Schützengraben
Prizor iz Prvog svjestskog rata Foto: picture-alliance/akg-images

Uvijek iznova Kompjenj

Dan ranije, 10. novembra, on želi da se na jednoj kratkoj ceremoniji sastane sa njemačkom kancelarkom Angelom Merkel u Kompjenju, sjeverno od Pariza. U tom mjestu se dešavalo više stvari. U jednom željezničkom vagonu, 11. novembra 1918. godine u njemu je potpisano primirje između zapadnih sila i Njemačkog carstva. Dvadeset i dvije godine kasnije, nakon što je njemačka vojska umarširala u Francusku, Adolf Hitler je primorao francuske vojskovođe na kapitulaciju – morali su da je potpišu u tom istom vagonu.

Međutim, današnja francuska vlada želi još nečeg da se podsjeti: „Mi ćemo krenuti stopama Helmuta Kola i Fransoa Miterana iz 1984. godine ka Verdenu", saopšteno je iz Jelisejske palate. Bio je to veliki gest pomiranja kada su tadašnji kancelar i predsjednik na vojnom groblju jedan drugom pružili ruku.

Vrhunac svečanosti ove godine će biti u Parizu. Makron je na ceremoniju kod Trijumfalne kapije pozvao preko osamdeset šefova država i vlada koje su direktno ili indirektno učestvovale u ratu. Po svemu sudeći, prisutni će biti i američki i ruski predsjednik. Donald Tramp i Vladimir Putin su u sporu oko ugovora INF. Tramp je zaprijetio da će istupiti iz ugovora. Dvojica predsjednika, nada se Makron, svečanost u Parizu bi mogli da iskoriste za razgovor kako bi se možda spasio taj ugovor o zabrani proizvodnje i korištenja nuklearnih raketa kratkog i srednjeg dometa.

Erster Weltkrieg | Waffenstillstand von Compiegne
U jednom željezničkom vagonu u Kompjenju potpisano je primirje između zapadnih sila i Njemačkog carstva Foto: picture-alliance/dpa

Makronu može da koristi sjaj

Francuski istoričar Etijen Fransoa vjeruje da je velika svečanost za Makrona pitanje prestiža. Makronova popularnost je znatno oslabila, njegovi planovi o reformi EU nailaze na otpor. Tako bi „na par sati ponovo bio centar svijeta“, kaže Fransoa. Ali predsjednik će sa svečanošću pokušati da da svoj doprinos. „kako bi izašli iz ćorsokaka u kojem smo se našli mi u Evropi i svijetu.“

Na otvaranju trodnevnog „Forumu za mir", u okviru velike svečanosti u Parizu, trebalo bi da govore Angela Merkel i generalni sekretar UN Antonio Gutereš. Pored političara, na forumu će biti i predstavnici nevladinih organizacija i drugi intelektuialci koji će se založiti za multilaterizam – suprotno od onog što rade Tramp i Putin.

Time su Nijemci na svečanosti snažno zastupljeni. Predsjednik Frank-Valter Štajnmajer je još 4. novembra bio na „koncertu njemačko-francuskog prijateljstva“ u Strazburu, u Alzasu, koji je od 1871. do 1918. godine bio njemački, a onda ponovo postao francuski.

DW Dokumentationen Trump and Putin - Komplott gegen Amerika
Hoće li obilježavanje završetka Prvog svjetskog rata za Trumpa i Putina biti prilika da spase ugovor o zabrani proizvodnje i korištenja nuklearnih raketa kratkog i srednjeg dometa? Foto: ZDF

Nijemci na svečanostima kod drugih

Britanci ne žele da budu dio svečanosti kojom dominira Francuska, već insistriraju na svojoj ceremoniji. Francuz Etijen Fransoa smatra da je to „potpuno normalno“, ali i dodaje da su Britanci oduvijek, bez obzira na predstojeći „Bregzit“, „bili uvjereni da su posebni".

I u Londonu se pruža ruka Nijemcima. Štajnmajer je prvi njemački državnik koji je će prisustvovati polaganju vijenca na kenotafu u Londonu. Biće to “isotrijski akt pomirenja”, navodi se u saopštenju premijerke Tereze Mej, “gdje ćemo se prisjetiti svih stradalih i izraziti našu zahvalnost za mir.” Sa time se ne slažu svi na Ostrvu. List "The Sun" je pisao da bi Štajmnajerovo prisustvo moglo da dovede do otpora veterana. Ali za sada o tome nije ništa poznato.

Štajnmajer u Londonu i Strazburu, Merkelova u Parizu i Kompjenju – Nijemci prije svega žele da pokažu, smatra njemački istoričar Jern Leonard, “da žele da to bude evropski”. Nastoje da se izbjegne svaki utisak da postoji neko specifično njemačko obilježavanje, “zbog straha da bi to moglo da otvori Pandorinu kutiju”, pa tako i pitanje da li je Versajski mirovni ugovor nakon Prvog svjetskg rata isuviše opteretio Vajmarsku Republiku i time doprinio njenoj proopasti. Koliko god to politički razumljivo bilo, smatra Leonard, Njemačka je “ekstremno defanzivna” kada je riječ o njemačkim iskustvima sa kraja rata.

Mohnblumen Ausstellung in London 16.10.2014 Queen
Cvjetovi maka su za Britance simbol "Velikog rata"Foto: Getty Images/Chris Jackson/WPA Pool

Poljska ceremonija privlači ekstremne desničare

Na bivšem bojnom polju Ipr u Belgiji, evropski biskupi su već održali misu za žrtve rata. Biskup iz Esena, Franc-Jozef Overbek – koji je istovremeno i vojni biskup – upozorio je na opasnost potcjenjivanja ratnih sukoba i sklanjanja u „lažnu sigurnost". „Nacionalizam i populizam su se ponovo rasplamsali, oduševljenje za evropski projekat nestaje", ocjenjuje Overbek i upozorava da je mir „ponovo" ugrožen.

Sve to što biskupe zabrinjava moglo bi da se vidi na jednoj drugoj svečanosti. Za Poljsku je kraj Prvog svjetskog rata prije svega ponovo rađanje poljske države. Ali proslava 100. godišnjice nezavisnosti privlači i ekstremne desničare. Bezbjednosne službe procjenjuje da bi na „Maršu za nezavisnost“ u Varšavi mogli da učestvuju i pripadnici međunarodne nacističke organizacije "Blood and Honour". Na tradicionalnom maršu, prošle godine je učestvovalo oko 60.000 desničara.

Svečanosti u Francuskoj i druge se razlikuju prije svega po odnosu prema Nijemcima, smatra Etijen Fransoa: „Većina svečanosti u Francuskoj je u znaku njemačko-francuskog pomirenja.“Sa druge strane, u Poljskoj i drugim zemljama „žele prije svega sami da slave".

Deutschland Frankreich Geschichte Helmut Kohl und Francois Mitterand in Verdun
Helmut Kol i Fransoa Miteran 1984. godine u VerdenuFoto: ullstein bild/Sven Simon

Paralele: tada i sada?

S obzirom na današnji desničarski populizam i nacionalzam, pojedini političari vide paralele sa početkom 20. vijeka. Fransoa situaciju poredi sa Evropom dvadesetih godina "kada su postojale namjere da se mirna Evropa drugačije uredi, ali isto tako je postojao i snažan otpor”.

Taj otpor je međutim počeo tek početkom svjetske ekonomske krize 1929. godine. On strahuje od neke nove ekonomske krize “u narednih deset godina” i postavlja pitanje: “Kako će evropske zemlje u tom slučaju da reaguju? Hoće li biti dovoljno povezane da bi se kriza prevazišla?”

Od svečanosti 11. novembra, Etijen Fransoa prije svega očekuje da će pojačati „svijest da mi Evropljani i pored svih razlika imamo sličnosti i da se isplati na tome graditi budućnost.”

Čitajte nas i preko DW-aplikacije za Android

Preskoči naredno područje Više o ovoj temi
Preskoči naredno područje Srodne teme