Prvi izbori nakon revolucije u Armeniji
9. decembar 2018
Ove nedjelje se održavaju prvi izbori u Armeniji nakon "plišane" revolucije koja se odigrala u aprilu i maju. Tada je premijer Serž Sargsjan bio prinuđen da podnese ostavku, a Armenija je svima pokazala da revolucija ne mora biti krvava. Mirnim putem Armenci su uspjeli da svrgnu političke moćnike. Atmosfera u ovoj kavkaskoj zemlji je i dalje pozitivna.
„Prošle godine na izborima nisam glasao", priča 21-godišnji Gor Grigorjan. „Tada smo znali da se ništa neće promijeniti. Ali sad je drugačije. Mi možemo svoju zemlju promijeniti na bolje", govori on.
U aprilu ove godine, stotine hiljada bijesnih armenskih građana su čitavu nedjelju blokirali ulice u zemlji i tako izrazili svoju građansku neposlušnost. Opisivali su situaciju u zemlji kao "najradosniju apokalipsu na svijetu".
Ali, da li će u zemlji zaista i doći do korjenitih promjena. Armenija i danas pati od potpunog kolapsa industrije nakon raspada Sovjetskog Saveza. Prosječna mjesečna plata iznosi oko 275 eura, a prema službenim statistikama trećina građana ove zemlje živi ispod granice siromaštva.
Nikol Pašinjan (43) je, čini se, nova nada Armenije. Pašinjan je izabran za premijera 8. maja iako njegova liberalna koalicija Jelk nakon prošlogodišnjih izbora ima samo devet mandata u parlamentu. Pašinjan je osuđen na sedmogodišnju zatvorsku kaznu zbog navodne odgovornosti za proteste iz 2008, ali je amnestiran 2011. godine.
On je nakon dolaska na vlast najavio rat korupciji, a obećao je i ekonomsku revoluciju u zemlji. Inače on je bio lider pokreta u proljeće. Mnogi ga smatraju revolucionarnim herojem. Poslije jednog dana u zatvoru, Pašinjan je pušten, a šef vlade Serž Sargsjan podnio je ostavku. Dvije nedjelje kasnije, Pašinjan je izabran za premijera.
Njegova novoosnovana stranka „Take a step" prema rezultatima ispitivanja javnog mnijenja ima preko 60 posto podrške glasača. Samo rijetki su u njegovoj partiji stariji od 50 godina i ranije su se bavili politikom. Mnogi od njih su mladi akademici koji rade kao naučnici ili novinari.
„Očekivanja građana su previsoka", govori Olja Azatjan, projekt koordinatorica Fondacije Heinrich Böll u Erivanu. Problemi u Armeniji su se posljednjih decenija zanemarivali. Za to ne postoje brza rješenja. Ona se boji da će se atmosfera opet pogoršati nakon što Armenci shvate da je politika dugoročni posao. „Javna politička debata ovdje je još uvijek vrlo populistička. Mora se otvorenije razgovarati - i sa građanima – o dugoročnim političkim strategijama."
Azatjan se ne brine da će Pašinjan dobiti previše moći na vlasti. Čitava zemlja je nakon revolucija politizirana.
„Tek smo otjerati jednu stranku i njenog lidera. Ako Pašinjan ne bude poštovao pravila, i njemu će se desiti isto. Zato se ne brinem", zaključuje ona.
as/ff (agencije)