Prva sjednica Evropske komisije u novom sastavu

Pretočeno u brojke povećanje bi značilo da bi budžet sa sadašnjih 100 milijardi eura, do 2013. godine bio povećan na 140 milijardi. Posljedica bi bila i ta da bi oni koji uplaćuju lavovski dio u budžet, poput Njemačke, morali još dublje da zagrabe u svoj džep.

Kompromis, za sada, nije na vidiku. U Berlinu je pažnju izazvala izjava Barrosoa da neke države koje su za smanjenje uplata u zajdnički budžet to ne misle ozbiljno, nego da je to samo taktičko nadmudrivanje. Šest država je dosada zatražilo da se EU zadovolji sa novcem koji čini jedan odsto iz nacionalnog bruto dohotka svake države. Ovu poziciju je još jednom potvrdio i glasnogovornik njemačke vlade Bela Anda:

"Nema razloga da Njemačka, ali i ostalih pet država, Francuska, Velika Britanija, Švedska, Holandija i Austrija, promijene nešto u svom stajalištu."

Prilikom prve sjednice je 25 komesara unije potpisalo kodeks kako nijedan od njih neće izvan komisije preuzimati nikakve poslove. Ovaj kodeks ponašanja je važio i za prethodni sastav komisije.

Njemački predstavnik, Günther Verheugen, je na kraju pohvalio težišta rada koja su na početku istakli novi evropski komesari:

"Utisci su pozitivni. Važilo je jedinstvo oko toga da su zadaci komisije da poveća svoj ugled, da postane bliža običnim gradjanima, da se težište rada baci na ekonomska pitanja."

To se u prvom redu odnosi na takozvanu Lisabonsku Agendu, plan unije da do 2010. postane vodeća svjetska privredna sila. Novi predsjednik Barroso, ostaje pri zadatom cilju, ali nije siguran da će se on ostvariti u planiranom terminu. U to nije siguran ni njemački predstavnik Verheugen.

Sljedeći zadatak za komesare će biti nastup pred poslanicima evropskog parlamenta i odgovori na poslanička pitanja. Nakon toga bi parlament trebalo da izglasa povjerenje novom sazivu nezvanične evropske vlade.