Prva ″europska″ prevoditeljica  | Evropa | DW | 13.08.2019
  1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages
Reklama

Evropa

Prva "europska" prevoditeljica 

Renée Haferkamp je bila prevoditeljica kada se pregovaralo o Rimskim ugovorima. Kao Jevrejka rat je preživjela u Briselu, iako je otac bio poduzetnik iz Kelna. Unatoč Brexitu i nacionalizmu ona vjeruje u Europu.

Pogledajte video 01:52

Belgien: Geburtshelferin der EU

Za jednog Nijemca teška tema u razgovoru sa Renée Haferkamp (90) u njenoj kući u Briselu: Haferkamp se naime uspjela spasiti od nacista samo zahvaljujući mudrim predviđanjima njenog oca, poduzetnika iz Koelna.

Roditelji su se preselili u Nizozemsku kratko nakon što je Reichstag predao vlast Adolfu Hitleru. Kada je potom njemački Wehrmacht napao Nizozemsku otac je sa porodicom pobjegao u susjednu Belgiju. Neovisna Švicarska mu je uskratila ulazak u zemlju. Tako su se godinama skrivali u belgijskom glavnom gradu Briselu – i preživjeli nacistički progon Jevreja u Drugom svjetskom ratu.

No, Drugi svjetski rat zamijenio je hladni rat. U tim uslovima osnovana je Europska zajednica koja je bila preteča EU. Izbjeglička sudbina porodice Renée Haferkamp dovela je do toga da ona osim njemačkog tečno govori i nizozemski i francuski jezik. Engleski je studirala. Na kraju studija je slučajno upala u oči Paul-Henri Spaaku, koji je tokom rata bio belgijski premijer u egzilu.

"Bili smo skupa na brodu", kaže Haferkamp dok s njom razgovaramo u njenoj dnevnoj sobi. "On je bio Europljanin. I kao neko ko je cijeli rat proveo u Engleskoj i jako je dobro razumio Engleze. Pa ipak mogao je govoriti samo jedan jezik: francuski, ni riječ flamanskog, ni riječ engleskog čak ni nakon pet godina života u Engleskoj." Europsko ujedinjenje nakon Drugog svjetskog rata bilo je dakle politički projekt, a ne pitanje jezika.


Deutschland Still DW Interview | Frank Hofmann - Renée Haferkamp (DW)

Renée Haferkamp u intervjuu za DW u svojoj kući u Briselu

To je tako ostalo do devedesetih, kaže ova prevoditeljica. Helmut Kohl, Margret Thatcher – svi oni su trebali pomoć. Zbog toga je prevoditeljica Renée Haferkamp bila tako važna. Ona se, kako kaže, brinula za to da se šefovi država i vlada razumiju. Jer tumačiti, kako kaže, ne znači samo prevoditi, već razumjeti šta druga osoba misli. A rad joj je pomogao da preradi godine straha u kojima je živjela tokom nacističke vladavine.


Opcija za Zapad

Belgijanac i Europljanin Spaak je najprije za UNICEF skupljao donacije kako bi pomogao gladnoj djeci u Europi. A onda je postao režiser europskog ujedinjenja. Najprije kao prvi predsjedavajući Europske Zajednice za ugljen i čelik, prethodnice Europske ekonomske zajednice. U konačnici on je u znatnoj mjeri ispregovarao Rimske ugovore – dokument kojim su postavljeni temelji današnjoj Europskoj uniji.

Tada su europski partneri utrli put Zapadnoj Njemačkoj natrag u zajednicu civiliziranih država. Prvi kancelar Zapadne Njemačke Konrad Adenauer jasno je bio opredijeljen za zapadne integracije. Partneri Zapadne Njemačke su potisnuli to da su u ovom slučaju preko puta njih sjedili i neki od bivših pristalica nacističke diktature. "Naravno da su svi Nijemci imali jednu prošlost", kaže Haferkamp. Pa tako i prvi predsjednik Briselske komisije, Nijemac Walter Hallstein.

"Sve više i više slušam da on zaista nije bio tako čist kao što smo mi mislili. On je bio tražen, njega su htjeli, deset godina je bio tu, ali niko nije mogao ni pomisliti da on ima neku vezu sa nacistima. Ali sada izlazi na vidjelo da on nije bio sasvim nevin", kaže Haferkamp.

Deutschland Still DW Interview | Frank Hofmann - Renée Haferkamp (DW)

Prvi predsjednik Zapadne Njemačke Theodor Heuss, belgijski premijer u egzilu tokom nakon 2. svjetskog rata Paul-Henri Spaak (m) i prevoditeljica Renée Haferkamp

Povjerenje, dato unaprijed Zapadnim Nijemcima i njihovom kancelaru Konradu Adenaueru, bilo je veliko. Haferkamp kaže da je njena majka tražila od nje da radi na europskom ujedinjenju: "Kao odgovor na oba svjetska rata."

U Prvom svjetskom ratu njen otac se još borio na strani Nijemaca i nosio je kao brojni drugi njemački Židovi željezni križ kao veteran. Borio se, kako kaže Haferkamp, u Belgiji. To da se porodica kasnije od nacista skrivala u belgijskom glavnom gradu Briselu je dodatna stavka u ovoj tako europskoj biografiji Renée Haferkamp.


Prva žena koja je napravila karijeru u Briselu

Nakon osnivanja EU napravila je veliku karijeru: U Briselskoj komisiji bila je prva žena na čelu jedne generalne direkcije – direkcije prevodilaca. Njeno današnje prezime nosi iz braka sa drugim suprugom, dugogodišnjim povjerenikom EU, Wilhelmom Haferkampom. Ovog njemačkog sindikalca je u Brisel početkom sedamdesetih godina poslao tadašnji njemački kancelar Willy Brandt (SPD), a kasnije je to potvrdio i kancelar Helmut Kohl (CDU).

Deutschland Still DW Interview | Frank Hofmann - Renée Haferkamp (DW)

Renée Haferkamp: Jedina žena u društvu tada najmoćnijih političara u Evropi

Za to da Europu sada brojni ponovo stavljaju pod znak pitanja i da desničarski populisti žele natrag okrenuti integraciju EU posljednja svjedokinja osnivanja Europe ima iznenađujuće objašnjenje: Obećano je mnogo integracije i to nije ispoštovano, kaže ona. 

"Mi upravo nismo uspjeli u onome što smo namjeravali učiniti" – stvoriti političku uniju Europe sa zajedničkom europskom vanjskom politikom, sigurnim vanjskim granicama i balansom između Istoka i Zapada, Sjevera i Juga", smatra Haferkamp. Sporazum o nuklearnom naoružanju je, kako ona kaže, jedini primjer u kojem je 28 članica EU pronašlo zajedničku liniju – ali i to je bilo na samom početku.

Ipak Sporazum je bio loš, kaže ona i SAD su ga zbog toga napustile. Obrnuto gledano to znači: Ako se Europljani žele potvrditi onda moraju ispuniti svoja obećanja, kaže ona. Inače, dodaje, Europa će ostati na onome što je do sada postigla a postigla je zonu slobodne trgovine. "A zar je to tako loše?" Ovo pitanje je ova 90-godišnja Europljanka postavlja rado i kao svjesnu provokaciju. To bi trebalo značiti: Onaj ko želi Europu mora uporno raditi na tome, za to pridobiti ljude i to provesti.

Čitajte nas i preko DW-aplikacije za Android

Preporuka redakcije

Audio i video zapisi na tu temu