Prva žena na čelu grčke države | Politika | DW | 22.01.2020
  1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages
Reklama

Politika

Prva žena na čelu grčke države

Katerina Sakelaropulu će preuzeti funkciju predsjednika države. Pravnica koja ne pripada ni jednoj partiji dobila je neophodnu većinu glasova u Grčkom parlamentu. To je prva žena koja obavlja tu dužnost.

Prošlog jula je grčki premijer Kirijakos Micotakis u intevjuu za BBC bio zatečen pitanjem zašto u svojoj vladi ima samo dvije žene. On je odgovorio da u Grčkoj na žalost nema tako mnogo žena koje se interesuju za politiku. „Vi to ozbiljno? Sigurna sam da bih i ja mogla da vam nađem nekoliko žena,“ rekla je novinarka. Otada se u Grčkoj nagađa kada će konzervativni premijer, koji zagovara modernu politiku centra, uvesti više žena u politiku.

Sada je došao taj trenutak. Ove srijede (22.1.) Grčki parlament je izabrao Katerinu Sakelaropulu, predsjednicu Vrhovnog upravnog suda za predsjednicu države. Šezdesettrogodišnja pravnica bez partijske knjižice naslijedila je na toj funkciji šezdesetsedmogodišnjeg konzervativca Prokopisa Pavlopulosa, čiji mandat ističe u martu.

„Izbor sa funkcijom uzora“

Sakelaropulu je studirala pravne nauke u Atini, a već 1981. je počela da radi u najvišoj sudskoj instanci zemlje. Nakon studijskog boravka na Sorboni, predavala je pravo o zaštiti čovjekove okoline na grčkoj Sudijskoj akademiji u svom rodnom gradu, Solunu.

Odluka da žena bude izabrana na najvišu državnu funkciju od velikog je simboličnog značaja i naposljetku ima ulogu uzora za mlade žene u Grčkoj, kaže grčka politička analitičarka Stela Ladi za DW. Ona dodaje da novu grčku predsjednicu ne bi trebalo redukovati na to što je žena, pošto je ona uspješna pravnica koja stoji iza bitnih odluka Upravnog suda. 

Parlament u Ateni - Odluka da žena bude izabrana na najvišu državnu funkciju od velikog je simboličnog značaja

Parlament u Ateni - Odluka da žena bude izabrana na najvišu državnu funkciju od velikog je simboličnog značaja

„Ona je pri tome uvijek pazila na izbalansiranost i nije težila konfrontaciji. A upravo ta osobina je važna za dužnost predsjednika države“, smatra Ladi, koja trenutno predaje politikologiju na „Londonskom univerzitetu kraljice Marije“.

Ali zašto je toliko dugo trajalo do dolaska žene na ovakvu poziciju? „Možda je to bilo samo pitanje vremena, a ja nikako ne bih rekla da Grkinje sistematski isključuju iz izbora za odgovorne funkcije“, kaže Ladi, dodajući da je i socijalistička partija KINAL izabrala ženu kao šeficu stranke.

Atinski list „Katimerini“ piše da nova predsjednica države važi kao jaka i otvorena ličnost koja se posebno interesuje za umjetnost i kulturu.

Predsjednik kao integraciona figura

Za razliku od recimo Francuske, predsjednik Grčke ima samo reprezentativne funkcije i drži se podalje od dnevne politike. Ali on je integraciona figura čiji je savjet tražen – posebno u kriznim vremenima. Recimo, Prokopis Pavlopulos se na vrhuncu dužničke krize založio za ostanak Grčke u evrozoni i njegovao je intenzivan kontakt sa francuskim predsjednikom Olandom. Njegov socijalistički prethodnik na čelu države Karlos Papuljas bio je u pravo vrijeme na pravom mjestu kada je u kriznoj izbornoj godini 2012. trebalo prevazići politički haos. Isto tako, našao je pravi ton u odnosu na neonacističku grupaciju „Zlatna zora“.

Svi ti predsjednici bili su iskusni političari i dio establišmenta. Katerina Sakelaropulu je drukčija, smatra Stela Ladi: „Ta žena nema određeni partijski profil. Teško je predvidjeti kako će da djeluje – to je nepoznanica upravo za konzervativnu partiju koja ju je izabrala“.

Čitajte nas i preko DW-aplikacije za Android