Provjera činjenica: Zašto je pogrešna ruska tvrdnja da je Ukrajina započela rat | Politika | DW | 04.03.2022
  1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages
Reklama

DW-Faktencheck

Provjera činjenica: Zašto je pogrešna ruska tvrdnja da je Ukrajina započela rat

Ne, Rusija nije započela rat, rat je započela Ukrajina, tvrdi Maria Zaharova, glasnogovornica ruskog Ministarstva vanjskih poslova, misleći na sukob koji traje od 2014. godine. Evo zašto je to pogrešno.

Tvrdnju po kojoj "Rusija nije započela rat, već ga okončava", napisala je nedavno na Facebooku Marija Zaharova, glasnogovornica ruskog Ministarstva vanjskih poslova. Ona je sadašnju invaziju Rusije na Ukrajinu stavila u kontekst sukoba u Donbasu koji traje godinama. Sličnu tvrdnju izgovorio je i predsjednik Vladimir Putin na početku napada na Ukrajinu, kada je lažno opravdao rusku ofanzivu kao čin odbrane u skladu sa članom 51. Povelje UN-a. Osim toga, Zaharova tvrdi da je Ukrajina planirala "sistematsko uništenje stanovništva u Donbasu". Navode Zakharove prenio je i ruski državni kanal RT Deutsch, odnosno RT na njemačkom (bivša Russia Today).

Provjera činjenica DW-a: To nije tačno!

Obje izjave Marije Zaharove su lažne. Oružani sukob, koji se sada vodi, počeo je kada su ruske trupe napale Ukrajinu 24. februara, nedugo nakon što je Putin u TV- obraćanju najavio "specijalnu vojnu operaciju" u Ukrajini. Rusija je započela borbena dejstva prelaskom ukrajinske granice pokrenuvši vojnu eskalaciju koja je od tog momenta u toku. Druga tvrdnja glasnogovornice ruskog Ministarstva vanjskih poslova također je lažna. Nema dokaza o "sistematskom uništenju stanovništva" u Donbasu, kao što pokazuje provjera činjenica DW-a.

Screenshot objave portparolke Ministarstva inostranih poslova Rusije na Facebooku

Screenshot objave portparolke Ministarstva inostranih poslova Rusije na Facebooku

Rusi su započeli oružani sukob još 2014. godine

Zapravo, postoji spor između Ukrajine i Rusije oko toga ko je isprovocirao početak sukoba 2014. godine. Ishodište sukoba bila je revolucija na Majdanu 2014., tokom koje je tadašnji ukrajinski predsjednik Viktor Janukovič odbio potpisati sporazum o pridruživanju s EU. Prozapadne demonstracije na kraju su natjerale Janukoviča na bijeg, nakon čega je vlast preuzela privremena vlada.

U isto vrijeme su vojnici, na čijim uniformama nije bilo nacionalnih amblema, okupirali Krim i istakli ruske zastave. Prema ruskim informacijama, oni nisu djelovali prema uputama Kremlja, ali zapadni posmatrači su izrazili snažne sumnje u te tvrdnje. Nakon održavanja referenduma, koji nije dobio međunarodno priznanje, Ruska Federacija je anektirala poluostrvo Krim. Istodobno, Rusija pruža podršku separatističkim pokretima u regiji Donbas na istoku Ukrajine, protiv kojih je kijevska vlada vojno djelovala.

U kojem trenutku se ovaj konflikt pretvorio u rat, postoje različita mišljenja između učesnika u sukobu i eksperata. Sukob se razvio u međudržavni rat najkasnije u trenutku kada su ruske trupe prešle granicu istočne Ukrajine 24. februara 2022. i počele napredovati po ukrajinskoj teritoriji. Prethodno su područje Donbasa: Donjeck i Lugansk jednostrano proglasili republikama, neovisnim od centralne vlade u Kijevu. Te republike je Moskva priznala u roku od nekoliko sati.

Pogledajte video 03:30

Faktencheck-Video: Fünf Fakes vom Ukraine-Krieg

Ne postoje dokazi o planiranom genocidu nad stanovništvom istočne Ukrajine

Marija Zaharova također eksplicitno spominje navodno "planirano uništenje stanovništva u Donbasu" i najmanje 13.000 mrtvih koje je donio ovaj sukob. Međutim, ne postoje  dokazi za sistematsko istrjebljenje civilnog stanovništva. Posmatračka misija OSCE-a, koja je tamo aktivna od 2014., nije ustanovila masovna i ciljana ubistva civilnog stanovništva u Donbasu. Rusko Ministarstvo vanjskih poslova još nije predstavilo nikakve dokaze o planiranom genocidu nad stanovništvom istočne Ukrajine.

Tome treba pridodati da UN optužuje obje strane za kršenje ljudskih prava u vidu silovanja i mučenja zatvorenika – posebno u prvim godinama sukoba. Prekid vatre, dogovoren kao dio sporazuma Minsk II, također su više puta kršile obje strane. Istina je i da je najmanje 13.000 ljudi ubijeno u oružanom sukobu na istoku Ukrajine. Prema posljednjim podacima Ujedinjenih naroda, 13.200 ljudi je poginulo u sukobu do početka 2020. godine, od toga je 3.350 civila, 5.650 pripadnika pobunjeničkih trupa i 4.100 pripadnika ukrajinske vojske. To bi, prema tvrdnjama glasnogovornice Ministarstva vanjskih poslova u Moskvi Marije Zaharove, značilo da i žrtve u redovima ukrajinske vojske također opravdavaju rusku vojnu akciju protiv Ukrajine.

Zaključak: Tvrdnja Marije Zaharove da je Ukrajina započela rat je lažna. Ruska Federacija je 2014. nezakonito anektirala poluostrvo Krim, za što ne postoji međunarodno priznanje. Rusija je 24. februara 2022. napala Ukrajinu sa sjevera, sjeveroistoka i sa juga preko poluostrva Krim i na taj način inicirala rat između Rusije i Ukrajine.

Pratite nas i na Facebooku, preko Twittera, na Youtubeu, kao i na Instagramu