Ne, vakcine protiv korone ne slabe imunološki sistem

„Bajontek: redukovana imunološka odbrana?" - tako glasi obajava na teletekstu dva njemačka medija DMAX i Hamburg 1, koja se kao skrinšot dijeli na Fejsbuku i Tviteru. Skeptici rado dijele ovu vijest, koja navodno naučno dokazuje da vakcina protiv Kovida 19 sa mRNK cjepivom firme Bajontek/ Fajzer slabi imunološki sistem. Pojedini korisnici ovih mreža idu korak dalje i čak tvrde, da ima smrtonosne posljedice: „Ljudi više ne umiru od Kovida već od svih drugih mogućih virusnih oboljenja". 

U ovom slučaju ljudi se pozivaju na jednu holandsku studiju, čija je preliminarna publikacija objavljena na jednoj platformi za naučne studije i još uvijek nije recenzirana. Platforma izričito upozorava da se radi o preliminarnim radnim izvještajima, koji još uvijek nisu prošli naučnu recenziju. „Na takve izvještaje se ne treba oslanjati u kliničkoj praksi i ne treba da se obajvljuju u medijima kao etablirane informacije“ - ovako glasi apel platforme medRxic.

No, koliko je studija sadržajna? Dokazuje li holandska studija da vakcine protiv korone slabe imunološki sistem?

Ne. Paradoks je to što su skeptici citirali studiju, koja je upravo urađena da bi pokazala da li i koliko je cjepivo kompanija Bajontek/ Fajzer djelotvorno protiv nove varijante virusa SARS-CoV-2. Kao rezultat dokazano je dejstvo pomenutog cjepiva, potvrdio je za DW jedan od autora studije Mihai Netea sa Radboud univerziteta Najmegen. On kaže kako su navodi, po kojima studija dokazuje da vakcine protiv Kovida 19 slabe naš imunološki sistem su, pogrešni. Mihai Netea za DW naglašava: „Mi smo htjeli da saznamo koji su imunološki efekti novog cjepiva. Jer, to je važno s obzirom da će nas ove vakcine još dugo pratiti. Mislim da se efekti moraju šire istražiti. Žalosno je što neki studiju interpretiraju u pravcu u kojem se uopšte nije mislilo ići.“

U okviru studije je kod male grupe ljudi (16 učesnika) u različitom vremenskom razdoblju detaljno ispitana upalna reakcija urođenog imuniteta. Naučnici su zaista utvrdili da cjepivo Bajontek/ Fajzer utiče kako na stečeni tako i na urođeni imunitet, što zapravo kod vakcinacija nije nikakv novum i ne predstavlja problem. Ali, o tome ćemo kasnije. 

Pored SARS-CoV-2, urođene imunološke ćelije stimulisane su i drugim patogenima (dijelovima virusa, gljivica i bakterija). Imunološki odgovori na to su bili nešto slabiji ili nešto jači nego obično – zavisno od stimulansa i vremena mjerenja. Mihai Netea uvjerava: „U našoj studiji nema kliničkih podataka, koji bi nam dozvolili da kažemo da cjepivo slabi imunološki odgovor i da ljudi postaju podložniji infekcijama i drugim stvarima“.

Ono što su autori studije otkrili veoma je zanimljivo sa stanovišta imunologije, kaže direktorka Njemačkog društva za imunologiju Kristine Falk klasifikujući rezultate studije za DW. Mjerenja pokazuju koliko dobro funkcioniše regulacija imunološkog sistema na molekularnom nivou a utvrđuje i da se trenira urođeni imunološki sistem. Falk pak dodaje da studija nije relevantna za opštu populaciju.

Jesu li ljudi nakon vakcinacije podložniji drugim bolestima?

Nisu, to je pogrešno. Jedan korisnik Tvitera zaključuje iz holandske studije da se ljudsko tijelo više „ne može nositi sa bakterijama i virusima jer je imunološki sistem izmijenjen“. Ali, to nije tako. Naš imunološki sistem je toliko širokog spektra da se može braniti bez problema na više frontova, čak i neposredno nakon vakcinacije protiv Kovida 19, objašnjava imunološkinja Falk.  

„Zamislite da imamo jednu armiju T-ćelija i B-ćelija u organizmu, i možda deset njih se bavi spajkom a ostatak armije stoji spreman, ako naleti nešto drugo“, objašnjava Falk. „Dakle, uopšte nema potrebe ni da pomislite kako ste u ovom trenutku manje imunološki kompetentni.“ Ovo su pokazali dosadašnji podaci.

Njemačka imunološkinja takođe ne vidi vezu između vakcine protiv korone i navodne rastuće podložnosti infekciji herpesa. Ovakve sumnje se mogu pročitati među komentarima ispod tvita o holandskoj studiji: „...da li bi ove promjene imunološkog sistema mogle da dovedu do toga da je organizam u periodu od 10 do 14 dana nakon druge doze cjepiva podložniji zarazi virusom herpes zoster? Moj ljekar misli da ja nisam usamljen slučaj u njegovoj praksi..."

Imunološkinja Falk na to gleda drugačije: „Možda su infekcije herpesom negdje nekako postale češće, ali to nema nikakve veze sa vakcinacijom. Pravljenje takvih veza uopšte nije ono čime su se naučnici bavili u svojoj studiji“, naglašava Falk.

Da li su promjene, koje u imunološkom sistemu nastaju nakon vakcinacije cjepivom mRNK, opasne?

Izraz „reprogramiranje urođenog imunološkog odgovora“, koji je pomenut u gore navedenom teletekstu, doveo je do posebno velikog uzbuđenja na društvenim mrežama.

Ono što zvuči kao bespovratna manipulacija ljudskim imunološkim sistemom, u stvari je sinonim za izraze „trenirani imunitet“ ili „urođena imunološka tolerancija“. To je u tekstu studije takođe jasno objašnjeno: „Određena cjepiva (…) pored njihovog djelovanja na specifičnu (adaptivnu) imunološku memoriju izazivaju takođe dugoročno funkcionalno reprogramiranje ćelija urođenog imunološkog sistema (…). Ovaj biološki proces se još označava kao trenirani imunitet“.

Kristine Falk to podvlači: „Sva cjepiva djeluju na urođeni imunološki sistem. To nije specijalno samo kod mRNK cjepiva ili za SARS-CoV-2, već je to tako uvijek bilo“. Pogrešno je porediti „reprogramiranje“ urođenog imunološkog odgovora sa slabljenjem ukupne imunološke odbrane, naglašavaju i autor studije Mihai Netea i imunološkinja Kristine Falk.

Navodna formulacija epidemiologa i publiciste dr Aleksadera Kekulea u podkastu na interent stranici njemačkog javnog servisa MDR, da se „vakcinacijom usporava odbrana od drugih virusa“, imunološkinja Kristine Falk smatra pogrešnom interpretacijom i jednostavno netačnom. „To nema smisla“, istakla je Falk.

Aleksander Kekule na upit DW-a nije rekao ništa u vezi svoje navodne izjave. Ali, je prokomentarisao holandsku studiju u 186-om dijelu njegovog podkasta. Međutim, rečenica koju smo gore citirali se ne pojavljuje u tekstualnoj verziji.

Epidemiolog je pomenuo smanjeni imunološki odgovor na viruse i jači imunološki odgovor na gljivice i koristi ovu formulaciju: „Vakcinišem se protiv SARS-CoV-2. Naravno da dolazi do aktiviranja odgovora protiv ovog novog virusa. Ali, paralelno se usporava odgovor na primjer na druge viruse. Dakle, aktivnost se prebacuje na SARS-CoV-2, a čovjek je takoreći manje imun na druge viruse.“ Takav zaključak se ne može izvući barem iz holandske studije.

Da li cjepivo dugoročno mijenja naš imunološki sistem?

Ne mijenja. Adaptacije urođenih imunoloških odgovora na nespecifične stimulanse uočene nakon vakcinacije cjepivom Bajontek/ Fajzer imaju kratkoročni efekat, naglašava Miahei Netea. Na to ukazuju i nalazi Kristine Falk. Već dvije nedjelje nakon druge vakcinacije protiv Kovida 19 može se primijetiti povratak imunološkog sistema u normalu.

Istovremeno se može zaključiti da su se formirala željena antitijela – svojevrsna memorija za imuni odgovor. „To je poput kaskade, koja se ponovo vraća u normalno stanje. A sve što ostaje su ova super-antitijela, koja dobijamo i koja nas dugoročno štite.“

Po mišljenju ove imunološkinje, opasna je promjena imunološkog sistema u slučaju oboljenja: „Mi smo pregledali 100 pacijenata. Svi oni imaju, kao i ranije, promjenu imunoloških ćelija u krvi. To ukazuje da ovaj virus prilično narušava imunološki sistem čak i kod lakših slučajeva. Promjene su prisutne i mjesecima kasnije. To je ono što me brine“, upozorava direktorka Njemačkog društva za imunologiju Krisitne Falk.

Pratite nas i na Facebooku, na Twitteru, na YouTube, kao i na našem nalogu na Instagramu