"Protupožarni zid" za zaštitu eura

Ugovor kojim se definira Fond za stabilizaciju eura (ESM) bi trebao stupiti na snagu već 1. jula, godinu dana ranije nego što je to prvobitno planirano. Ovo je u Briselu (24.01.) potvrdio predsjedavajući euro-zoni Jean-Claude Juncker. Prema njegovim riječima Ugovor za ESM će biti povezan sa striktnim mjerama budžetske discipline. Također je planirano da se zemlje kojima je potreban novac iz Fonda najprije moraju obavezati na budžetsku disciplinu, odnosno potpisati i provesti tzv. Ugovor o fiskalnoj politici.

Fond za stabilizaciju eura za sada bi trebao raspolagati sa 500 milijardi eura. Članice EU moraju uplatiti 80 milijardi dolara gotovog novca. Na taj način bi ESM trebao biti veći nego dosadašnji Fond za spas eura (EFSF) čija je kreditna vjerodostojnost bila kratkoročna – i zbog manjeg financijskog pokrića – zbog čega je američka agencija za rejting Standard and Poor's smanjila njegovu ocjenu kreditne sposobnosti.

Pritisak na Grčku

Istodobno su zemlje euro-zone povećale pritisak na Grčku. Program štednje i ekonomske reforme koje provodi Atena nisu dovoljni, poruka je iz Brisela. „Jasno je da je grčki program ispao iz kolosijeka,“ rekao je Juncker. On je dodao kako Grčka mora uskoro postići suglasnost o reformama sa tzv. trojkom (Europskom komisijom, Europskom centralnom bankom i MMF-om) inače neće dobiti dodatnu financijsku pomoć.

Osim toga, prema Junckerovim riječima, Atena mora postići dogovor sa vjerovnicima o oprostu dugova. No Junckerova poruka kada je riječ o Grčkoj u euro-zoni je jasna: „Dozvolite da budem kristalno jasan: apsolutno ne postoji razlika u mišljenju među nama. Svi smo složni u tome da je budućnost Grčke u euro-zoni.“

Lagarde traži više novaca

IFond za stabilizaciju eura (ESM) uopće još nije u funkciji već se rasplamsala debata o tome da li su sredstva kojim raspolaže dovoljna. „U borbi protiv financijske krize u euro-zoni mora biti obezbijeđen 'veći protupožarni zid', rekla je šefica Međunarodnog monetarnog fonda Christine Lagarde. „Ustanovili smo da postoji globalna financijska potreba u visini od bilion dolara u naredne dvije godine, a ideja koja iza toga stoji podrazumijeva ne da taj bilion bude potrošen, već da on predstavlja veliki protupožarni zid koji će imati funkciju prepreke i zaštite", kaže Lagarde.

Sa Lagardeovom se slaže i talijanski premijer Mario Monti, ali ne i njemačka kancelarka Angela Merkel. Ona odbija proširenje Fonda i poručuje da je trenutno najvažnije da on stupi na snagu. Naime Njemačka već sada sa svojih 27 procenata učešća u Fondu izdvaja najviše sredstava. Bude li on povećan to bi Njemačku još više opteretilo.

Autori: Hans Ziegler / Zorica Ilić

Odgovorni urednik: Svetozar Savić