Prokletstvo slabog eura | Evropa | DW | 24.03.2015
  1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Evropa

Prokletstvo slabog eura

Labava fiskalna politika Europske središnje banke (ESB) slabi euro i time potiče izvoz. Zbog sve skuplje robe iz uvoza istovremeno raste stopa inflacije. I jedno i drugo su željeni efekti – no dugoročno prijeti opasnost.

Euro gubi na značaju kao sredstvo plaćanja njemačkih izvoznika. Po podacima Saveznog ureda za statistiku u 2014. godini je još sam 62 posto poslova sa zemljama izvan Europske unije (EU) bilo realizirano u eurima. Od 2010. kontinuirano opada udio euro-transakcija. Prije pet godina je zajednička europska valuta bila korištena u gotovo 67 posto svih transakcija. Umjesto eura se sve češće koristi (američki) dolar. U protekloj godini je više od 26% ukupnog izvoza u zemlje izvan EU-a bilo obračunato u američkoj valuti, a u 2013. samo oko 23 posto.

(Ne)prihvaćeni euro

"Pad stope izvoznih poslova koji se realiziraju u eurima pokazuje da neki naši trgovinski partneri imaju problema s prihvaćanjem eura”, naglašava u razgovoru za DW Volker Treier, šef odjela za vanjsku trgovinu Njemačke industrijske i trgovinske komore (DIHK). I dodaje: “Nesigurnost oko gospodarskog razvoja u Europi je glavni razlog zbog čega opada spremnost na prihvaćanje eura kao valute poslovanja”.

Symbolbild zur Euro Dollar Parität

Umjesto eura se sve češće koristi američki dolar

Na koncu neka valuta na duži rok može biti jaka samo ako ona “pokriva” jako gospodarsko područje. A Europa se upravo u tom pogledu nalazi na raskrižju, “zato što velike gospodarske nacije poput Francuske i Italije još nisu uspjele provesti stvarne strukturne reforme”, kaže Treier. Na to ESB reagira sa sve ekspanzivnijom fiskalnom politikom, istovremeno Američka središnja banka (FED) polako signalizira da želi okrenuti leđa politici niske referentne kamatne stope. "To sve našim trgovinskim partnerima američki dolar čini trenutno atraktivnijim od eura. A uz sve imamo još i teatar oko Grčke.”

Veliki gubici malih poduzeća

Gregor Wolf iz Udruženja njemačke vanjske trgovine (BGA) naglašava još i druge negativne aspekte politike jeftinog novca za izvoznike: „Raste potreba za instrumentima kojima bi se osiguravali devizni tečajevi. Zbog nedavne drastične devalvacije eura neka su manja poduzeća pretrpjela znatne gubitke.” Istovremeno raste i samopouzdanje zemalja u tranziciji (npr. BRIC-zemlje, nap. red.). Wolf kaže kako je posljedica tog razvoja da se kod mušterija iz tih zemalja sve teže može „progurati“ ugovore u kojima se euro navodi kao sredstvo plaćanja.

Symbolbild Euro Kursverluste EZB Gebäude

Evropska centralna banka reagira sa sve ekspanzivnijom politikom

Taj razvoj zrcali i činjenicu „da mi imamo znatan porast izvoza u zemlje u kojima se koristi dolar“, pojašnjava Wolf. „Osjetno brži oporavak američkog tržišta u kombinaciji s manjkavim impulsima iz zemalja BRIC-a ima naravno za posljedicu da se sve više poslova sklapa na bazi dolara.“

Kratkoročno oživljavanje konjunkture i izvoza

Ni Volker Treier iz DIHK-a ne želi da ga se doživi kao notornog pesimistu: „Reći ću jasno: njemačka privreda ima velike koristi od europske monetarne unije. U ovom trenutku je slabi tečaj eura čak i dodatni oslonac našem izvozu i konjunkturi.“

Istovremeno Treier izvoznike upozorava da se ne opuštaju zbog uvjetnog rasta vlastite tržišne konkurentnosti koja je plod aktualne slabosti eura. „Time nijedan proizvod nije postao bolji, i nijedan proces u poduzeću nije odjednom učinkovitiji. Osim toga velike oscilacije valutnih tečajeva otežavaju poduzećima proces planiranja, te utječu na porast troškova osiguravanja deviznih tečajeva.“ U anketama DIHK-a se može vidjeti da poduzetnici devizne tečajeve sve više doživljavaju kao poslovni rizik. Baš zato je i prednost kad se prodanu robu može obračunati u vlastitoj valuti“, napominje Treier.

„Euro je bio na dobrom putu da se etablira kao rezervna valuta dolaru“, kaže stručnjak Wolf s pogledom na vrijeme prije europske dužničke krize. „Ali onaj tko pokaže tako malo odlučnosti da se učini ono što je nužno kako bi se izašlo iz krize, kao što su to pokazali Europljani, i tko se osim toga još i na takav način odnosi prema vlastitoj valuti, taj se ne smije čuditi opadanju povjerenja i spremnosti na prihvaćanje eura.“ Cijena takve politike su, dodaje naš sugovornik, porast transakcijskih troškova i osjetno opterećenje na uvoznoj strani – i za potrošače i za poduzeća.

Preporuka redakcije

Reklama