Problemi okoliša zahtijevaju prevazilaženje razlika
22. novembar 2019
Tarik Bešlagić: Ništa bez pritiska međunarodne zajednice
Balkan Booster je zaista jedna avantura! Sa Miljanom, sjajnom novinarkom koju sada ponosno mogu nazvati prijateljicom, posjetio sam Ulcinj i Mostar. Nastojeći da istraživanju ulcinjske solane i otrovnog mulja na deponiji u Mostaru pristupimo sa što više strana i sagledamo probleme u cjelini, stavili smo se pred veliki izazov čijih omjera na početku nismo bili svjesni. Iz dana u dan smo bili sve više iznenađeni kompleksnošću problema zaštite i očuvanja okoliša u našim zemljama.
Sagovornici, planirani i sasvim slučajni, ispričali su nam priče koje smo poput puzli slagali nakon dana na terenu. Iako se radi o suštinski različitim ekološkim problemima, bili smo u mogućnosti prepoznati neke slične prepreke: krimi-politika i korporativni interesi, kao i svakodnevni ljudski nemar.
Takvom nemaru sam nažalost svjedočio kada sam u septembru posjetio Ulcinj. Bilo je lijepo vidjeti da i tada na more dolazi veliki broj turista, dok je otpad koji su za sobom ostavljali bio krajnje uznemiravajući prizor. Od lokalnog stanovništva o odnosu turista prema okolišu nismo čuli riječi hvale. U potpunosti mogu da razumijem da je poražavajuće u devetom mjesecu zateći toliko otpada na raznim lokacijama koje su u petom mjesecu čistili da bi za te iste turiste bile što atraktivnije. Velika je šteta da prelijepa zemlja kao što je Crna Gora mora da trpi takve posljedice masovnog turizma.
A da ni domaći nisu znatno osvješteniji mogli smo se uvjeriti na primjeru solane. Začudilo nas je koliko je međunarodnog pritiska bilo potrebno da se lokalni autoriteti aktiviraju, iako je u pitanju jedan bogat ekosistem od globalnog značaja. Volio bih da u Bosni i Hercegovini učimo iz primjera naših susjeda i ne čekamo da rješavanju postojećih i prijetećih ekoloških problema pristupimo tek kada se otvori to poglavlje evropskih integracija. S obzirom na to kako nam te integracije idu za sada, bojim se da će tad biti prekasno.
Pored vještina mobilnog novinarstva, Balkan Booster nas je naučio da problemi kao što je akutna ugroženost našeg okoliša zahtijevaju prevazilaženje nacionalnih i drugih razlika. Neke od problema na Balkanu smo skupa sa kolegama identificirali kao zajedničke. I zajednički trebamo pristupiti njihovom rješavanju!
Miljana Dašić: Za bolesne sisteme u kojima živimo ima lijeka
Biti dio Balkan Booster projekta za mene je zaista bilo jedno izuzetno iskustvo koje mi je pomoglo da pomjerim granice, kako profesionalne, tako i one koje je odrastanje na Balkanu ucrtalo u glavama generacije iznikle iz ratnih devedesetih.
Da su te granice samo linije na mapi ukazuju skoro pa identični problemi sa kojima se države sa ovih prostora suočavaju, a što smo Tarik i ja mogli da zaključimo istražujući priče u Crnoj Gori i Bosni i Hercegovini.
Ekološki problemi kojima smo se bavili posljedica su vrlo ozbiljnih političkih malverzacija, korupcije i interesa političara i biznismena i to je, rekla bih, slučaj ne samo u Bosni i Hercegovini, već u svim zemljama u okruženju. Međutim, ono u šta sam se uvjerila, pogotovo prilikom boravka u Mostaru, jeste da su upravo te posljedice iznjedrile ljude sposobne da se izdignu iznad podjela i da svojim djelovanjem doprinesu razvoju jednog zdravog, demokratskog društva.
Počevši od Tarika, koji je meni već od prvog dana našeg poznanstva postao ne partner, već prijatelj, preko ekipe iz Eko centra Blagaj do mještana u blizini mostarske deponije koji su nas nudili krompirušom i zeljanicom ne znajući nam ni imena, zaista sam počela da vjerujem da Balkan može i mora bolje. Nije lako izliječiti ožiljke iz prošlosti, nije lako stati na kraj onima koji od tih ožiljaka profitiraju, mržnja je čini se zaraznija nego razumijevanje, opraštanje i zajedništvo.
Ipak, ubijeđena sam da se uz razumne, osviješćene ljude, kojih definitivno ima, bolesni sistemi u kojima živimo mogu izliječiti.