1. Idi na sadržaj
  2. Idi na glavnu navigaciju
  3. Idi na ostale ponude DW-a

"Priznanje Kosova je od početka pregovora bilo uvjet"

17. novembar 2018

Njemački demokršćanski političar Peter Beyer i dalje je upozorava Beograd: punopravnog članstva u EU neće biti bez priznanja Kosova.

https://p.dw.com/p/38Mpo
Deutschland CDU-Politiker Peter Beyer in Berlin
Foto: DW/N. Kreizer

DW: Vaš intervju koji ste dali prilikom boravka u Beogradu i u kojom ste izjavili kako Srbija neće postati članicom Europske unije toliko dugo dok na prizna nezavisnost Kosova je poprilično uzburkao duhove.

Beyer: Ono što sam rekao nije ništa novo: članstva u EU neće biti bez priznanja Kosova. Postoje različiti modeli za to, znam da to nije jednostavno, ali to je zapravo bio uvjet da se uopće započne s pregovorima. Znači prije ili kasnije, i to prije punopravnog članstva. I to nije zaista ništa novog. Svakom je od samog početka to bilo jasno i zato me iskreno čudi da se sada oko toga digla tolika prašina.

Kao poznavatelj prilika u regiji, vjerujete li uopće da će Srbija ikada priznati Kosovo?

To nije pitanje vjere, nego prije svega pitanje kako postići odlučujuće napretke u procesu dijaloga između Beograda i Prištine i kako postići napretke u pregovorima s Europskom unijom. Znači to je nešto što ima veze sa sadržajem i činjenicama. Mi se moramo i zapitati koliko ozbiljno se pristupa svemu. Obje strane moraju jedna drugoj izići ususret. Znam da nije uvijek lako. Ali tu je cilj i za taj cilj je potrebno preći preko nekih svojih tvrdokornih stavova.

Premijerka Republike Srbije Ana Brnabić je bila ovih dana u Berlinu i u jednom izlaganju je još jednom jasno ponovila da Srbija nikada neće priznati neovisno Kosovo i da će Kosovo, citiram, „uvijek biti dio Srbije". No istovremeno je rekla da se mora tražiti za kompromisima. Je li pri ovakvom stajalištu nekakav kompromis uopće moguć?

To je zaista teško. Mogu i razumjeti zašto premijerka Brnabić to tako i kaže. Još je prerano konkretno razgovarati o modelu priznavanja i znam da je sve to skupa povezano s Ustavom Srbije. I znam da je to sve skupa nešto što će se odvijati tek za nekoliko godina. I zato sam i u intervjuu koji sam prije par dana dao u Beogradu jasno htio dati do znanja da se uvijek iznova treba prisjetiti uvjeta i zapitati što je cilj svega ovoga. Ali mislim da je to proces u kojem svi pa i EU moraju puno toga naučiti. Normalizacija odnosa i dijalog s Prištinom i na kraju priznanje Kosova je supstancijalni dio pregovora s EU.

U Beogradu se u posljednje vrijeme, nakon zastoja, moglo čuti da je dijalog s Prištinom zapravo mrtav. Jeste li i Vi tako pesimistični?

Naravno da nisam. Brine me da nama značajnih napredaka, ali ne bih dijalog proglašavao mrtvim. Mislim da bi se svi koji sudjeluju u ovom procesu, i to ne samo predstavnici Srbije i Kosova nego i visoka predstavnica za vanjsku politiku Mogherini i komesar za susjedstvo i pregovore Hahn, trebali se trgnuti i dati nove impulse. To isto vrijedi i za njemačku stranu.

U potrazi za kompromisom koliko je konstruktivno isticanje projekta formiranja Vojske Kosova?

Mogu razumjeti strahove Srbije da sada na drugoj strani nastaje velika vojska. Ali nitko u Beogradu ne bi trebao strahovati ili se osjećati ugroženim zbog kosovske vojske.

Stekao se dojam da je Berlin jedini striktno protiv promjene granica između Srbije i Kosova, što se spominjalo kao jedno od mogućih rješenja. Zašto Berlin zauzima takav tvrdokorni stav po tom pitanju?

Naša najveća briga je da bi nakon razmjene teritorija, kako god bi ona na kraju izgledala, moglo doći do nestabilnosti u drugim dijelovima regije, spomenut ću samo Republiku Srpsku i Bosnu i Hercegovinu. I tu nismo usamljeni u skepsi nego to dijelimo i sa svojim američkim prijateljima. I mislim da smo u 21. stoljeću već prešli preko toga da povlačimo granice po etničkom principu. I ja se pitam ako do takve razmjene teritorija i dođe, što će se dogoditi sa Srbima na jugu Kosova, njih oko 35.000, a koji ne bi bili uključeni u ovu akciju. Što je sa mnogo više Srba u drugim dijelovima Kosova. Znači ovaj prijedlog ne bi bio sigurno rješenje.

Ako se obje strane oko toga dogovore i Njemačka ostane sama u svojoj kritici, hoće li Berlin promijeniti svoje mišljenje?

Ali Njemačka u toj kritici nije usamljena kako se voli ponavljati. Zapravo je malo onih koji podržavaju tu ideju. Na samom Kosovu je to u biti samo Hašim Thaci. I treba se zapitati je li zaista tako da SAD aktivno podržava razmjenu teritorija. Mislim da to nije slučaj. Ja ću uskoro o tomu u Washingtonu razgovarati o toj temi a već sad znam da se tamo ova ideja ne prihvaća s oduševljenjem.

Kako komentirate neke insinuacije u medijima da se Njemačka protivi razmjeni teritorija što bi dovelo do sređivanja odnosa Beograda i Prištine i na kraju Srbiji pred vrata Europske unije a da to Njemačka zbog unutarnjeg pritiska zapravo ne želi?

U medijima, dopustite da to kažem, posebno na Balkanu, se pojavljuju svakakva nagađanja koja nemaju veze s istinom. Posljednji slučaj je i navodna vijest o liberalizaciji viznog sistema između Kosova i Europske unije i to još ove godine što su obećali neki političari. Ja ne znam otkuda uopće dolaze takve informacije.

Kako zapravo stoje stvari s viznom liberalizacijom?

Europski parlament i Komisija su dali zeleno svjetlo a sad je stvar na svim članicama EU-a da se izjasne po tom pitanju. U Njemačkoj traje usaglašavanje između ministarstva vanjskih i unutarnjih poslova. Kada će taj proces biti okončan, teško je reći.

Njemačka kancelarka Angela Merkel je najavila svoje povlačenje s mjesta predsjednica Kršćansko-demokratske unije (CDU) a  kasnije i s kancelarske pozicije. Hoće li to utjecati na politiku naspram zapadnog Balkana?

Mislim da će, nakon prosinca kada CDU izabere novu predsjednicu ili predsjednika, kancelarka imati još više vremena pozabaviti se pitanjima zapadnog Balkana. Unutar CDU-a djeluje jedna grupa sastavljena od članova različitih resornih gremija i odbora koja pomno prati zbivanja na zapadnom Balkanu i kojoj je stalo do napretka u tom dijelu Europe. I po tome smo jedinstveni u usporedbi s drugim strankama u Bundestagu. Mi zapadni Balkan pratimo kritički ali blagonaklono jer nam je stalo do budućnosti i stabilnosti te regije.

Peter Beyer (47) je zastupnik Kršćansko-demokratske unije (CDU) u Bundestagu i izvjestitelj Unije CDU/CSU za zapadni Balkan i transatlantske odnose.

Čitajte nas i preko DW-aplikacije za Android