Privredna rubrika

U Ženevi održan treći međunarodni kongres o borbi protiv piraterije.

U svijetu skoro da ne postoji zemlja u kojoj nećete pronaći krivotvorene proizvode. Kina važi za najvećeg proiuzvođača plagijata. Ali i Indija, Brazil i Indonezija također se nalaze na vrhu ljestvice. Najbolja zaštita je trenutno u SAD, velikoj Britaniji i Njemačkoj. Međutim, postaje sve teže se zaštititi od dijelom opasnih plagijata.

U jednoj od prostorija ženevskog kongresnog centra se nalaze tri vitrine pune kopija poznatih proizvoda. Tu su čokolade koje se skoro i ne razlikuju od originala, zatim viski, mobilni telefoni sve sa «originalnim računom i garancijom».

«Nažalost sve češće imamo kopije medikamenata koji se prodaju putem interneta, nepouzdani prezervativi koji na kraju krajeva mogu biti smrtonosni. Tu je svakako i Viagra. Ono što je interesantno je da su na pakovanju pogrešni hologrami. Tu su također i proizvodi široke potrošnje, paste i četkice za zube, šamponi, sapuni, sve, jednostavno sve..».

Proizvodi sa znakom Svjetskog fudbalskog prvenstva koje se 2010 godine održava u Južnoj Africi su također već kopirani, kaže Kristof Cimerman iz svjetske carinske organizacije. Prije su po nepisanom pravilu kopirane samo luksuzne stvari. Danas sa sve boljim mogućnostima za kopiranje, jednostavno kopira sve što na čemu se može zaraditi novac.

Prošle godine je na vanjskim granicama EU zaplijenjeno 75 miliona krivotvorenih proizvoda. Piraterija inače privredi nanosi štetu koja se procjenjuje do 100 do 180 milijardi dolara. Međutim, nesmiju se zaboraviti ni opasnost od krivotvorenih rezervnih dijelova kod aviona ili krivotvorenih medikamenti. Četvrtina medikamenata u zemljama u razvoju su plagijati, procjena je Svjetske zdravstvene organizacije. Problem piraterije je poznat, ali se posljedice i opasnosti još uvijek podcjenjuju, kaže Wolfgang Starajn iz Svjetske organizacije za zaštitu autorskih prava i dodaje da sami potrošači podcjenjuju opasnosti. Korištenje takvih proizvoda je ruski rulet. Sveukupno gledano opasnost je daleko veća jer ljudi rado kupuju krivotvorene proizvode i misle da su to kupili dosta povoljno.

Međutim, novac za povoljno kupljene stvari ide direktno u džepove i kase kineskih proizvođača krivotvorenih proizvoda. Vlade zemalja iz kojih dolaze plagijati su pozvane da se uključe u borbu protiv piraterije. Plagijati dosta štete donose i njemačkoj privredi i njemačkim proizvidima. Državni sekretar Bernd Pfafenbah.

«Njemačka slovi za zemlju sa visokim kvalitetom proizvoda i na svjetskom tržištu ima važnu ulogu. Njemački proizvodi imaju dobru reputaciju i rado su meta piraterije. Zato nam je od velikog interesa zaustavljanje piraterije».

EU Ekonomija- Inflacija na stabilnih 1,9 odsto dok nezaposlenost pada

Cijene u europrivredama su stabine a nezaposlenost je rekordno niska, pokazuju posljednji statistički podaci, ali je poslovno povjerenje prigušeno sumnjama da li će privreda nastaviti svoj odnedavno brzi rast. Euroinflacija je ostala na 1,9 odsto, kao i u predhodna dva mjeseca, dok je nezaposlenost u 13 država koje za novac imaju euro pala na rekordno malih 7,5 odsto u decembru, sa 7,6 procenata u novembru, saopsstila je statistička agencija EU, Eurostat.

Njemačka vlada izmijenila prognozu privrednog rasta za 2007

Njemačka vlada je podigla prognozu privrednog rasta za ovu godinu, sa 1,4 na 1,7 odsto. Savezni ministar privrede Mihael Glos je, predstavljajući privredni izvještaj za 2006. godinu, rekao da vlada računa da će domaći bruto proizvod u ovoj godini da poraste za 1,7 odsto. Vladin optimizam zasnovan je uveliko na činjenici da povećanje poreza na dodatu vrijednost sa 16 na 19 odsto ima slabije posljedice po privredne tokove nego što se očekivalo. Razlog za optimizam vladi daju i objavljeni podaci o situaciji na tržištu rada. Savezna agencija za rad saopštila je da je u Njemačkoj u januaru bez posla bilo 4,247 miliona ljudi. To je za 239.000 više nego u decembru, ali i dalje za čak 764.000 manje nego u januaru prošle godine. Istovremeno Savezna agencija očekuje da će u martu i aprilu, kao i u jesenjim mjesecima, broj nezaposlenih da padne ispod četiri miliona, kao i da će godišnji prosjek biti između 4,1 i 4,2 miliona.

Obnovljiva energija

Ovih dana je u Njemačkoj ali i drugim evropskim zemljama, velika tema promjena klime. Šefovi država i vlada zemalja članica EU za cilj imaju da do 2020 godine 20 posto ukupne svjetske energije bude proizvedeno iz alternativnih energetskih izvora. Potencijali obnovljivih energija u zemljama EU su veoma raszličito iskorišteni. Pozitivan primjer je Danska. Kakvi su izgledi da i BiH uhvati korak sa razvijenim zemljama u pogledu obnovljivih energija. Na ovo pitanje nam je odgovorila Emina Karalić, kooordinator projekata obnovljive energije u Njemačkoj ali i BiH i Hrvatskoj

EU i autolobisti

U posljednje vrijeme se na sve strane govori o klimatskim promjenama. Komesar EU za zaštitu okoline Stavros Dimas je najavio predstavljanje strategije za smanjenje štetnih gasova u saobraćaju. Prema njegovom planu, autoindustrija bi zakonski bila obavezna da u buduće proizvodi automobile sa malom potrošnjom goriva koji bi išli u korist zaštiti okoline. Ovakav prijedlog nije naišao na odobravanje autondustrije.