Pritisak na Dodika, ali bez sankcija

Zakulisni pritisak da, ali sankcije ne – tako za sada o predsjedniku Republike Srpske Miloradu Dodiku razmišljaju u Briselu. „Skoro sve članice EU pokazuju zabrinutost zbog aktuelnog razvoja u Republici Srpskoj", stoji u povjerljivom izveštaju sa sastanka Radne grupe za Zapadni Balkan u koji DW ima uvid. Prema procjeni u Briselu, radi se o „vještački indukovanoj krizi“, koju je proizveo Dodik. Dodaje se, međutim, da se u BiH ukupno registruje „uznemirujući nacionalistički trend“ te da je koalicija na nivou Federacija veoma labilna.

Prošle sedmice je tom radnom tijelu EU, u kojem predstavnike imaju sve članice i Evropska komisija, izvještaj podnio Metju Fild, šef Političkog odjeljenja u Uredu specijalnog predstavnika EU u BiH. Dodik želi da provocira i proizvede krizu, rekao je Fild iza zatvorenih vrata. „Upravo zbog toga su primjerene jače nejavne reakcije jer bi odgovarajuće javne reakcije mogle da vode eskalaciji“, prenosi se u izvještaju Fildovo viđenje.

Dodaje se da je prva Dodikova reakcija na američke sankcije bila „baš kao što se očekivalo: predstavio se kao žrtva. On očigledno polaže nade u novu američku vladu, ali čini se da sankcije ne mogu tek tako biti poništene.“ No za sada očito nema raspoloženja da se Evropska unija tim sankcijama pridruži – prema povjerljivom papiru do kojeg smo došli, oštrije reakcije prema Dodiku zahtijevaju Hrvatska, Češka i Velika Britanija, ali o sankcijama nije bilo riječi.

Različiti stavovi

U srijedu je Zapadnom Balkanu bila posvećena i čitava sjednica Spoljnopolitičkog odbora njemačkog Bundestaga. Kako saznajemo, tamo se razmatrala situacija u Republici Srpskoj, ali eventualne sankcije svakako nisu u nadležnosti parlamenta. Njih jednostrano neće uvoditi ni njemačka Vlada, rekao je u intervjuu za DW poslanik socijaldemokrata Josip Juratović, a ni on ne misli da EU ozbiljno razmatra sankcije.

„Sankcije su uvijek štetne po narod – Dodiku je to svejedno, njemu nije važno hoće li ići u Ameriku ili ne. On se za sebe već pobrinuo. A narod je taj koji trpi“, rekao je Juratović. „Nisu svi u Republici Srpskoj na Dodikovoj strani. A upravo njima treba pomoći. U čitavoj BiH mi bi trebalo manje da se bavimo ljudima koji unose nered, a da više podrške pružimo onima koji žele da uvedu red."

Među njemačkim poslanicima ima i drugačijih stavova. Recimo Mihael Brand, demohrišćanin koji predsjedava Odborom za ljudska prava u Bundestagu, prošle sedmice je u intervjuu za DW tražio „brzu i jasnu reakciju“ njemačkog Ministarstva spoljnih poslova. „Sada je neophodna djelotvorna reakcija protiv onih koji podstiču rat na Balkanu“, rekao je Brand, tražeći sankcije protiv Dodika.

Nije samo Dodik

Međutim, ni u njemačkom Ministarstvu spoljnih poslova ne postoji raspoloženje za sankcije, javio je prije nekoliko dana nedjeljnik Špigel, pozivajući se na izvore iz Ministarstva. U jednoj stručnoj analizi Ministarstva, do koje je takođe došao DW, sankcije se ne pominju, ali se analizira „skupa proslava sa paradom" povodom Dana RS. Dodaje se da je Dodik iskoristio priliku da pojača svoje zahtjeve „za autonomijom RS“.

I u tom papiru se osvrće i na druge aktere na političkoj sceni BiH jer je kampanja pred prošle izbore, prema toj ocjeni, „na svim stranama vođena nacionalistički“. „Sve jača retorika podjela odvraća od društveno-ekonomskog reformskog procesa – ponovo oživljenog zahvaljujući njemačko-britanskoj inicijativi iz 2014. Taj proces dospio je u teškoće i zbog političkih blokada u okviru vladajuće koalicije u Federaciji BiH“, stoji u ovom izvještaju.

Sjedinjene Države su, u poslednjim danima Obamine administracije, uvele Dodiku sankcije zbog toga što je „prekršio zakon“ i „predstavlja značajnu prijetnju u sprovođenju Dejtonskog sporazuma“. Sankcije podrazumijevaju zamrzavanje imovine i zabranu putovanja. Dodik je potez nazvao „odmazdom“ onih „koji su poraženi na izborima u SAD“. Vjeruje da će kabinet novog predsjednika Donalda Trampa ukinuti sankcije.

Možda tu leži glavni razlog što u Briselu još otvoreno ne govore o sankcijama. Više njemačkih parlamentaraca sa kojima je DW razgovarao poslednjih dana kaže da je Tramp nepoznanica i da tek treba pričekati pa vidjeti kako će se odnositi prema Zapadnom Balkanu.