Priprema li Rusija razmjenu zatvorenika?

U Rusiji sedam političkih zatvorenika već danima nema kontakt sa spoljnim svijetom. Ni njihovi advokati ni njihove porodice ne znaju gdje su.

To su kritičari ruskog režimaVladimir Kara-Mursa, Ilja Jašin, Aleksandra Skočilenko, Oleg Orlov, Lilija Čaniševa, Ksenija Fadejeva i Kevin Lik.

U odgovarajućim popravnim ustanovama, u kojima je njih sedmoro prethodno bilo zatočeno, navodi se da su „prebačeni ​​na nepoznatu lokaciju“, prenose ruski mediji.

Eksperti, sa kojima je DW razgovarao, ističu da ovakvih „odlazaka” političkih zvorenika nikada u istoriji savremene Rusije nije bilo. Sumnjaju na prebacivanje na drugu lokaciju ili pripremu razmjene zarobljenikasa ruskim državljanima zatvorenim na Zapadu.

"Podsticanje terorizma"

Lilija Čaniševa je prva prijavljena kao nestala. Čaniševa je bivša šefica Izbornog štaba sada pokojnog opozicionog političara Alekseja Navaljnog u Ufi. Osuđena je na sedam godina zatvora 2021.

Kada je Čaniševin suprug Almaz Gatin pokušao da dostavi paket za svoju suprugu u kažnjeničku koloniju, saznao je da je ona 26. jula prebačena u drugu popravnu ustanovu.

Sud je 2024. povećao kaznu Liliji Čaniševoj na devet i po godina. Ona je takođe optužena za "podsticanje terorizma". Aktivistkinja je podnijela molbu za pomilovanje ruskom predsjedniku Vladimiru Putinu.

„Otišao u nepoznatom pravcu“

Takođe nije jasno gdje se nalazi Ksenija Fadejeva. Kao i Čaniševa, ona je takođe osuđena na devet godina zatvora zbog „organizovanja ekstremističke zajednice” – znači Izbornog štaba Navaljnog u Tomsku.

Advokati Aleksandre Skočilenko takođe su uzalud pokušavali da uspostave kontakt sa svojom klijentkinjom. Umjetnica služi sedmogodišnju zatvorsku kaznu zbog „lažnih izvještaja” o ruskoj vojsci. U zatvoru su joj se pogoršale hronična oboljenja: bipolarni afektivni poremećaj, crijevna bolest celijakija i srčane mane.

Opozicioni političar Ilja Jašin, koji se nalazio u kažnjeničkoj koloniji broj 3 u Smolenskoj oblasti, takođe je „otišao u nepoznatom pravcu“, navode vlasti. On je 2022. godine osuđen na osam i po godina zatvora takođe zbog „lažnih izvještaja” o ruskoj vojsci.

Komunikacija je prekinuta

Takođe više nema kontakta sa bivšim kopredsjedavajućim organizacije za ljudska prava Memorijal Olegom Orlovom. Orlov služi kaznu od dvije i po godine zatvora zbog „uzastopnog ocrnjivanja” ruske vojske.

Na sličan način je „nestao” i njemački Rus Kevin Lik. Mladić je uhapšen na aerodromu u Sočiju u februaru 2023. i osuđen na četiri godine kažnjeničke kolonije. Istraga je otkrila da je fotografisao mjesta razmještanja ruske vojske.

I konačno, opozicioni političar Vladimir Kara-Mursa postao je sedmi „putnik” koji je navodno preseljen na drugu lokaciju. Jedan od Kara-Mursinih advokata to negira. Agenciji Rojters je rekao da nema pristup svom klijentu.

Advokat drugog zatvorenika, koji je želio da se ne objavljuje njegovo ime, takođe je za DW rekao da je komunikacija sa njegovim klijentom iznenada prekinuta: „Nismo unaprijed obaviješteni ni o kakvim promjenama. Ništa se nije promijenilo ni po pitanju zatvorskih uslova.“

Ruski advokat u egzilu Ivan Pavlov rekao je za Dojče vele da će svaka komunikacija sa zatvorenicima biti prekinuta tokom njihovog prebacivanja. Naveo je i da konačna destinacija osuđenicima zasigurno nije poznata.

Spekulacije o pomilovanju

Zatvorska služba ima pet dana da obavijesti srodnike gdje se nalazi zatvorenik: „Ali to su neuobičajeni slučajevi, pa možemo zaboraviti na formalne rokove.“

Pavlov ne isključuje da će svi „nestali” politički zatvorenici bili odvedeni na jedno mjesto: „Mogli bi ih dovesti u Moskvu, gdje režim garantuje apsolutnu tajnost njihovog boravka.“

Moguće je da bi žene i muškarci tu sačekali na razmjenu. Za sve njih mogli bi biti pripremljeni pasoši i pomilovanje predsjednika.

Pavlov napominje da je takvo pomilovanje moguće i bez prethodnog zahtjeva za pomilovanje. Tako je bilo i sa ukrajinskom pilotkinjom Nadeždom Savčenko.

Kažnjenička kolonija za američkog novinara Gerškoviča

Kremlj je odbio da odgovori na pitanje ruskog novinara o tome da li predstoji razmjena političkih zatvorenika, među kojima je i američki novinar Evan Gerškovič.

Suđenje Gerškoviću okončano je sredinom jula iznenađujuće brzo - za samo dva dana nakon više od godinu dana istraga. Reporter je uhapšen zbog navodnog "slučaja špijunaže".

Kremlj je nekoliko puta jasno stavio do znanja da bi želio da zamjeni Gerškoviča za osumnjičenog ruskog obaveštajca Vadima Krasikova. Krasikov služi doživotnu kaznu zatvora u Njemačkoj zbog ubistva jednog ruskog državljanina u berlinskom Tirgartenu (Tiergarten) 2019.

Povratak u sovjetska vremena

Aktivistkinja za ljudska prava iz Berlina Olga Romanova, šefica fondacije „Rusija iza rešetaka", smatra da postoje svi znaci  koji govore u prilog „velikoj razmjeni“. Njemačke vlasti su bile umiješane u ovaj događaj, rekla je ona u intervjuu za Dojče vele.

Politikolog Stanislav Belkovski piše na svom Telegram kanalu pominje nenajavljeni sastanak Vladimira Putina i Aleksandra Lukašenka, koji je održan nedavno na ruskom ostrvu Valam.

„Moglo je da se razgovara o razmjeni Rika Krigera (Rico Krieger), njemačkog državljanina koji je osuđen na smrt u Bjelorusiji, za Vadima Krasikova. Ono što je izvanredno, kaže politikolog Belkovski, „je da je bjeloruski vladar obećao pomilovanje za Krigera poslije sastanka sa Putinom 30. jula”.

Ruski politikolog Dmitrij Oreškin takođe vjeruje da je moguća razmjena zatvorenika. On to vidi kao pokušaj ruskih vlasti da ožive sovjetsku praksu. Oreškin ukazuje na to da Kremlj svim sredstvima želi da vrati navodnog agenta FSB-a Krassikova, koji "predstavlja veliki značaj za mafijaški sistem i njegovo samopotvrđivanje."

Prema Oreškinu, moguća razmjena bi se mogla posmatrati kao „potraga za bazom za pregovore“. Opcija razmjene zarobljenika bi se lokalnom stanovništvu takođe mogla prodati kao „pobjeda”.

Pratite nas i na Facebooku, preko Twittera, na Youtubeu, kao i na
Instagramu